Trans Aid vas poziva da se uključite u umjetnički projekt

Muro Ciudad Juárez, 2010./Teresa Margolles

Trans Aid vas poziva da se uključite u umjetnički projekt Terese Margolles – meksičke društveno angažirane umjetnice koja je izlagala u svim važnijim institucijama i na manifestacijama poput Venecijanskog bijenala, anifeste i sl. ). U svom radu bavi se ugroženim ili marginaliziranim društvenim skupinama te kritizira i osuđuje društvene nepravde.

Zadnjih 10 godina intenzivno surađuje s transrodnom zajednicom iz Ciudad Juaresa, siromašnog grada na granici Mexica i SAD-a. Jedan od radova nastalih u toj suradnji je i rad “Pista de Baile”.

Za potrebe ovog umjetničkog projekta traže volontere_ke, a zajednički rad je planiran krajem studenog ili početkom prosinca, ovisno o dogovoru.

Niže u tekstu možete pronaći više informacija.

Ukoliko ste zainteresirani_e, javite se do petka, 17.11.2017., mailom Karli Pudar na kpudar@gmail.com.

 

Rad je stvaran tijekom 6 godina i međuvremenu tri transrodne žene s kojima je radila i sprijateljila se ubijene su nasilnom smrću, a da nijedno od tih ubojstava nije institucionalno istraženo i osuđeno. Tako da u svom radu tijelo transformira u metaforu socijalizirane topologije u kojoj je ukorijenjena rodna nepravda. Feminizam i nasilje postaju simboličniji od povijesnih uvjeta koji nadilaze jednu  epizodu u androcentralnom društvu koje tolerira samo postojanje određene prakse moći. Zadnje ubojstvo dogodilo se nedavno i Teresa je odlučila za izložbu koju u siječnju otvaramo u Francuskom paviljonu Studentskog centra u Zagrebu napraviti rad koji se bavi upravo time. No voljela bi dobiti uvid u situaciju vezanu uz pozicije transrodnih osoba u Zagrebu.

Ideja je izložiti platna u koja je bilo umotano tijelo pokojnice, napraviti od njega jedinstvenu cjelinu (zašiti zajedno). Proces šivanja i spajanja svojevrsna je kontemplacija nad činom koji društvo često ne osuđuje i ignorira. To je samo načelna ideja, budući da je slično već radila sa ženama Bolivije na radu “Wila Patjharu / Sobre la sangre”, a ovisno o razgovoru i dogovoru sa zajednicom u Zagrebu podložno je i promjenama. Teresa bi se u svakom slučaju voljela povezati s lokalnom zajednicom transrodnih osoba, a jamčimo diskreciju.

Zajednički rad sa zainteresiranim volonterima_kama organizirali bismo krajem studenog ili početkom prosinca, ovisi kako većini odgovara. Bilo bi sjajno da zainteresirane sudionice znaju šivati (ručno ili mašinom), no nije uvjet, prije svega nam je bitno da im je tema zanimljiva.

Preuzeto sa: www.transaid.hr

Why I’m an activist: when the cost of survival is forced, unnecessary, traumatizing medical treatment

Photo credit: Christos Tsoumplekas, Flickr

This started as a quick reflection on a professional + community conference I attended this past week and an activist-followup-mini-conference. But then it quickly grew into a rant about why I’m even in activism, mostly for my own emotional cleansing :p And then I realised that this is a good opportunity to share with the people in my life who know me from the days when I didn’t (allow myself to) understand my own gender reality. My life back then was vastly different from the one I have now. If I had to distil it down – I am now much more present in myself and in the world around me, and it’s been wild :p And I finally feel strong enough to share that in words. (Normally, I do it through making crazy detailed work plans, attempting to put them all into action with my amazing team and other awesome peeps, and generally trying to connect everyone I know into an indestructible network of love and support. And crying a lot. And baking maniacally.)

Continue reading “Why I’m an activist: when the cost of survival is forced, unnecessary, traumatizing medical treatment”

Prijave za Transpozijum IV: Podgorica, 23.3.-26.3.2017

Trans Mreža Balkan i Queer Montenegro te ove godine pozivaju da se prijaviš na “Transpozijum IV” koji će se prvi put održati u Podgorici, u periodu od 23.3.-26.3.2017. godine!

Ukoliko želiš da budeš dio regionalnog događaja, koji okuplja trans, inter i rodno varijantne osobe, prijavi se na link: https://goo.gl/forms/f31BaCxeqfF4LVEF3 , najkasnije do  ponoći, 24.2.2017.! I ove godine te očekuje mnogo zanimljivih radionica, kulturni sadržaj i nezaboravno druženje! Continue reading “Prijave za Transpozijum IV: Podgorica, 23.3.-26.3.2017”

„Transpozijum IV“ od 23-26. marta prvi put u Podgorici

Regionalni događaj koji okuplja trans, inter i rodno varijantne osobe „Transpozijum IV“, se ove godine iz Zagreba seli u Podgoricu gdje će biti održan po prvi put, u organizaciji „Queer Montenegro“.

Transpozijum je siguran i poštujući prostor koji okuplja osobe različitih identiteta i iskustava, slaveći sve naše različitosti, naročito stavljajući fokus na različitost naših identiteta i tijela. Continue reading “„Transpozijum IV“ od 23-26. marta prvi put u Podgorici”

“Transovci” izveli akciju “Slavimo ljudske različitosti” u Podgorici

                                                                                                                                                                                                               fb-cover-transNeformalna grupa trans osoba „Transovci“ koja djeluje u okviru organizacije „Queer Montenegro“ poslala je poruku da je došlo vrijeme da poštujemo i slavimo sve ljudske identitete i tijela, kroz akciju „Slavimo ljudsku različitost“.

Ovom akcijom usmjerenom ka institucijama, akademskoj i naučnoj javnosti, kreirani su i poslati materijali koji nose poruke da biti različit u odnosu na rod i izgled tijela nisu i ne mogu biti tretirani kao poremećaji, već kao prirodne ljudske različitosti.

Akcija je realizovana povodom Međunarodnog dana akcije za trans depatologizaciju koji se obilježava 22. oktobra i Međunarodnog dana svijesti o interseksualnim osobama, 26. oktobar, a koji se obilježavaju širom svijeta sa ciljem podizanja svijesti o raznolikosti rodnih identiteta i ljudskih tijela, kao i rušenja predrasuda o postojanju dvije jasne rodne kategorije – muške i ženske – koje su određene izgledom genitalija.

Nažalost, u današnje vrijeme, kada smo sve svjesniji različitosti koja nas okružuje, u Crnoj Gori je još uvijek prisutna stigmatizacija i diskriminacija svih osoba koje se ne uklapaju u društveno određene rodne uloge i izražavanja.

Na ovaj način, transrodne i interseksualne osobe su čak i od većine medicinskih stručnjaka posmatrane kroz prizmu „poremećaja“ i „abnormalnosti“. Ovo za posljedicu ima i činjenicu da transrodne osobe i dalje moraju imati medicinsku dijagnozu pod šifrom F.64. koja spada u kategoriju mentalnih poremećaja, kako bi bile u mogućnosti da pristupe zdravstvenom sistemu, te ostvare pravo na zdravstvenu zaštitu i započnu proces prilagođavanja pola. Dodatno, interseksualne osobe se još na samom rođenju podvrgavaju raznim korektivnim intervencijama u cilju „normalizacije“ i prilagođavanja onom polu koji ljekari izaberu kao odgovarajući.

Položaj u kojem se nalaze transrodne i interseksualne osobe u Crnoj Gori je na ovaj način u potpunoj suprotnosti sa osnovnim ljudskim pravima koja su jednaka za sve ljude, bez obzira na njihov rodni identitet i/ili izgled tijela.

Cilj depatologizacije trans identiteta jeste prestanak posmatranja rodne raznolikosti kao mentalnog poremećaja i slavljenje ljudske unikatnosti i različitosti u svom punom sjaju. Depatologizacija svih rodnih identiteta je nastojanje da se medicinski, pravni i društveni stavovi i djelovanje dovedu u sklad sa naučnim saznanjima o rodu i polu, kao i sa međunarodno priznatim ljudskim pravima, u cilju smanjenja nasilja, diskriminacije i stigmatizacije osoba čiji se rodni identiteti i/ili izražavanje ne slažu sa normama nekog društva.

Akcija „Slavimo ljudsku različitost“ je realizovana u okviru projekta „Izgradnja trans zajednice u Crnoj Gori“ podržanog od strane Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.

Preuzeto sa: queermontenegro.org

card-01-1

card-05 card-04 card-03 card-02

Spektar

14483750_1699630943695007_1207100111_n
Foto: Patrick Rohr

Identitet kao jedinka je nepostojan. Može biti prikaz segmenta jedne cjeline, ali nikako cjelina. Sam prijevod te riječi s latinskog jezika označava karakterističnu jedinicu, a homogenizacija koja sprječava brojnost identiteta uništava mogućnost razlikovanja jedinki unutar društva.  Pokušaj reduciranja brojnosti je poražavajuć i za samu jedinku, koja je uskraćena za izražavanje socijalnog, nacionalnog, spolnog, rodnog, profesionalnog, religijskog, kulturnog… identiteta, koji svaki svojim udjelom kreiraju osobu u cjelosti. Uskraćivanje slobode izražavanja je produkt manjka tolerancije, gdje se identitet pokušava svesti na što užu mogućnost izbora kako bi se smanjile razlike i povećao stepen tolerancije.

U trenutku kada si postavimo pitanje ”ko sam ja?”, raznolikost unutar nas se nameće sama od sebe, reklo bi se nekim prirodnim porivom. To se desi iz razloga što je vrlo teško homogenizirati vlastiti identitet. Vrlo je teško reći za sebe da predstavljaš samo ime, ili samo broj na ličnoj karti, ili da svojim identitetom predstavljaš svoju profesiju, ili pak da predstavljaš svoju naciju ili religiju. Nemoguće je izabrati samo nešto iz spektra identiteta koji se nalaze u tebi samom. Postaviti sebi ovu vrstu pitanja je vrlo bitno, pogotovo u slučaju indoktrinacije društva u kojem živiš, gdje se identitet ne bira nego nameće. Vrlo je moguće da se pojedinci nikad nisu ni zapitali da li je njihov identitet stvar izbora, ili je stvar nametanja okoline. Međutim, sve dok neko prihvata nametnuto, i ne smatra se ugroženim zbog prisle da izabere samo nešto od ponuđenog, to pitanje nikad neće ni postaviti, jer se pitanja o vlastitom identitetu nameću u slučaju njihove svjesne ugroženosti.

Poimanje identiteta kao statičnog je odraz jednodimenzionalnog pristupa višedimenzionalnom pojmu. Ljudi se odlučuju na simplifikaciju pojma zbog lakšeg snalaženja u malom prostoru, unutar postavljenih granica. Mnogo je lakše imati jednu knjigu na polici, nego imati pedeset knjiga, jer  svakoj je potrebno naći mjesto, jednu je potrebno uklopiti među ostalih četrdeset i  devet, skinuti ih s police, obrisati prašinu, vratiti ih na svoje mjesto, pročitati svaku, te razmisliti o njihovim koricama i onome što je unutra.  A možeš  imati i pedeset knjiga, ali se držati samo jedne, s nadom da će se ostale uništiti same od sebe, što bi metaforički predstavljalo ignoranciju naspram brojnosti identiteta koja je postojana, ali zataškana.

”Ako izbori postoje, ali se ipak pretpostavlja da ih nema, korištenje mišljenja moglo bi biti zamijenjeno nekritičkim prihvaćanjem konformističkog ponašanja, bez obzira koliko bilo suvišno. Naša ljudskost koju dijelimo divljački je napadnuta kada se naše razlike svedu na jedan izmišljen sustav jedinstveno moćne kategorizacije.” Studija o segregaciji u obrazovanju, Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu

Autor: Isić Liam