Pogledajmo slike sa prošlog “Transpozij !!!” održanog u Zagrebu, 2016. godine i prisjetimo se dobre atmosfere koja nas i ove godine čeka u Podgorici! 🙂 Za sve one kojie se nijesu još prijavili, prijave na linku otvorene do 24.2. u ponoć. Požurite! 🙂 Continue reading “Transpozij !!! – Zagreb 2016. godine”
Trans Mreža Balkan i Queer Montenegro te ove godine pozivaju da se prijaviš na “Transpozijum IV” koji će se prvi put održati u Podgorici, u periodu od 23.3.-26.3.2017. godine!
Ukoliko želiš da budeš dio regionalnog događaja, koji okuplja trans, inter i rodno varijantne osobe, prijavi se na link: https://goo.gl/forms/f31BaCxeqfF4LVEF3 , najkasnije do ponoći, 24.2.2017.! I ove godine te očekuje mnogo zanimljivih radionica, kulturni sadržaj i nezaboravno druženje! Continue reading “Prijave za Transpozijum IV: Podgorica, 23.3.-26.3.2017”
Regionalni događaj koji okuplja trans, inter i rodno varijantne osobe „Transpozijum IV“, se ove godine iz Zagreba seli u Podgoricu gdje će biti održan po prvi put, u organizaciji „Queer Montenegro“.
Transpozijum je siguran i poštujući prostor koji okuplja osobe različitih identiteta i iskustava, slaveći sve naše različitosti, naročito stavljajući fokus na različitost naših identiteta i tijela. Continue reading “„Transpozijum IV“ od 23-26. marta prvi put u Podgorici”
Neformalna grupa trans osoba „Transovci“ koja djeluje u okviru organizacije „Queer Montenegro“ poslala je poruku da je došlo vrijeme da poštujemo i slavimo sve ljudske identitete i tijela, kroz akciju „Slavimo ljudsku različitost“.
Ovom akcijom usmjerenom ka institucijama, akademskoj i naučnoj javnosti, kreirani su i poslati materijali koji nose poruke da biti različit u odnosu na rod i izgled tijela nisu i ne mogu biti tretirani kao poremećaji, već kao prirodne ljudske različitosti.
Akcija je realizovana povodom Međunarodnog dana akcije za trans depatologizaciju koji se obilježava 22. oktobra i Međunarodnog dana svijesti o interseksualnim osobama, 26. oktobar, a koji se obilježavaju širom svijeta sa ciljem podizanja svijesti o raznolikosti rodnih identiteta i ljudskih tijela, kao i rušenja predrasuda o postojanju dvije jasne rodne kategorije – muške i ženske – koje su određene izgledom genitalija.
Nažalost, u današnje vrijeme, kada smo sve svjesniji različitosti koja nas okružuje, u Crnoj Gori je još uvijek prisutna stigmatizacija i diskriminacija svih osoba koje se ne uklapaju u društveno određene rodne uloge i izražavanja.
Na ovaj način, transrodne i interseksualne osobe su čak i od većine medicinskih stručnjaka posmatrane kroz prizmu „poremećaja“ i „abnormalnosti“. Ovo za posljedicu ima i činjenicu da transrodne osobe i dalje moraju imati medicinsku dijagnozu pod šifrom F.64. koja spada u kategoriju mentalnih poremećaja, kako bi bile u mogućnosti da pristupe zdravstvenom sistemu, te ostvare pravo na zdravstvenu zaštitu i započnu proces prilagođavanja pola. Dodatno, interseksualne osobe se još na samom rođenju podvrgavaju raznim korektivnim intervencijama u cilju „normalizacije“ i prilagođavanja onom polu koji ljekari izaberu kao odgovarajući.
Položaj u kojem se nalaze transrodne i interseksualne osobe u Crnoj Gori je na ovaj način u potpunoj suprotnosti sa osnovnim ljudskim pravima koja su jednaka za sve ljude, bez obzira na njihov rodni identitet i/ili izgled tijela.
Cilj depatologizacije trans identiteta jeste prestanak posmatranja rodne raznolikosti kao mentalnog poremećaja i slavljenje ljudske unikatnosti i različitosti u svom punom sjaju. Depatologizacija svih rodnih identiteta je nastojanje da se medicinski, pravni i društveni stavovi i djelovanje dovedu u sklad sa naučnim saznanjima o rodu i polu, kao i sa međunarodno priznatim ljudskim pravima, u cilju smanjenja nasilja, diskriminacije i stigmatizacije osoba čiji se rodni identiteti i/ili izražavanje ne slažu sa normama nekog društva.
Akcija „Slavimo ljudsku različitost“ je realizovana u okviru projekta „Izgradnja trans zajednice u Crnoj Gori“ podržanog od strane Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.
Preuzeto sa: queermontenegro.org
Izložba „Rodni identiteti“ autora Kristofera Andrića je 6.10. organizovana u Art Kinu „Kriterion“ u Sarajevu. Izložbu su pratili tekstovi Liama Isića koji propituju rod i govore o transrodnosti na njemu specifičan način. Ova izložba je revolucionaran događaj za Bosnu i Hercegovinu u kojoj položaj trans osoba nije na zavidnom nivou, kako po pitanju odnosa društva prema tra ns osobama, tako i u pogledu zakonskih regulativa i ljudskih prava. Takođe, ova izložba je prvi javni događaj neformalne aktivističke grupe trans osoba „Trans Bosna i Hercegovina“, koja okuplja trans osobe Bosne i Hercegovine i počinje svoje djelovanje u pravcu borbe za ljudska prava trans osoba u BiH.
U nastavku ovog teksta, Kris i Liam govorili su za Trans Mrežu Balkan o samoj izložbi, djelovanju „Trans Bosna i Hercegovina“, položaju trans osoba u BiH i trans zajednici.
Kako je nastala ideja za izložbu “Rodni identiteti” i šta sve predstavlja izložba?
Kristofer Andrić: God
inama razvijam koncept u kojem radim grafike i pokušavam da prikažem svoje aktivističko djelovanje kroz svoju umjetnost što bi ujedno bila i bachelor teza za fax. Ideja je bila dokazati da je grafika fludna sa svojim tehnikama kao što ima dosta rodnih identiteta i kroz spajanje različitih tehnika sam radio na psihološkom shvaćanju trans osoba, kasnije sam se pozabavio sa tijelom. Svaki rad predstavlja kritiku društva. Iste radove sam imao priliku predstaviti unutar BiH i u inozemstvu na residency programima. Moja izložba popraćena Liamovim tekstom i prezetancijom je bila dovoljna za one osobe koje su htjele da dodju, da se edukuju, da uživaju.
Isić Liam: Kris i ja se znamo dosta dugo, i zajedno smo učestvovali u mnogim aktivističkim akcijama, tako da smo odlučili da zajedničkim snagama organiziramo izložbu, koja bi ujedno bila i prva ove vrste u Sarajevu, i na taj način uradimo nešto novo, ali jako bitno u vidu borbe za ljudska prava, u ovom slučaju borbe za raznolikost rodnih identiteta. Koncept izložbe je predstavljanje nebinarnog svijeta rodnih identiteta, gdje smo Kris i ja izložili svoje radove i na različite načine predstavili rodove i sam mikro i makroaktivizam kojeg svakodnevno živimo.
Kakvi su tekstovi pratili izložbu i koju poruku su nosili?
Isić Liam: Ja sam izložio par svojih tekstova, koji se direktno i indirektno dotiču ove teme. U tekstovima sam se uveliko koristio komparacijama i pokušao ovu tabu temu uporediti s poznatim književnim djelima, filozofijama, ličnim pričama, i pravim sistemom. Cilj nije bio samo uporediti, nego i sjediniti razne priče, teorije, i svakodnevni život, te na taj način simplificirati ovu naizgled kompleksnu temu.
Kakva je situacija za trans osobe u BiH?
Isić Liam: Trans* osobe u Bosni i Hercegovini, tačnije u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine, nisu postojane. U skorije vrijeme je nastao zakon o diskriminaciji na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, međutim prava trans* osoba nisu definirana, što bi značilo da trans* osobe nisu pravno zaštićene i finansijski podržane u procesu tranzicije.
Da li se svijest opšte populacije o trans osobama mijenja?
Isić Liam: Vjerujem da se mijenja svijest ljudi o trans* osobama, za sad je to uži krug ljudi koji okružuju nas, ali vjerujem da ćemo daljim radom i saradnjom s NV organizacijama plasirati ovu temu široj publici, i samim tim pozitivno djelovati na mijenjanje svijesti opšte populacije.
Kakav je bio odziv ljudi na izložbu?
Kristofer Andrić: Sto se tiče odaziva za izložbu ja sam se ugodno iznenadio. Još vrijeme nam nije služilo. Za razliku od posjećenosti na prijašnjim izložbama , jer ljudi nemaju naviku da posjećuju izložbe, bio je skoro pa pun Kriterion ljudi koji su dio lgbt zajednice i koji nisu.
Da li postoji trans zajednica u BiH? Ko
je su glavne prepreke u aktivnostima i okupljanjima trans zajednice?
Kristofer Andrić: Naravno da postoji zajednica, samo nije toliko vidljiva. Mislim da je najveći problem u individuama, kako se ljudi nose sa svojim identitetom. Da li imaju ok odnost sa ljudima oko sebe, da li žele da budu out, jer Sarajevo i nije toliko sigurno mjesto.
Da li “Trans BiH” planira još neke aktivnosti u budućnosti?
Kristofer Andrić: Što se mene tiče da. Očekujte još akcija u budućnosti. 🙂
Autor: Jovan Džoli Ulićević
U nastavku pročitajte što nas sve očekuje tijekom Transpozija !!!
