Saopštenje povodom Međunarodnog dana svijesti o interpolnim osobama

 

Oktobar je važan mjesec za interpolne i transrodne osobe. Dok se 22. oktobar obilježava kao Međunarodni dan depatologizacije trans identiteta, 26. oktobar je Međunarodni dan podizanja svijesti o interpolnim osobama. U vremenu kada su naši identiteti i tijela i dalje patologizovani, podižemo glas ukazujući na probleme sa kojima se susrijećemo, zbog dugogodišnje štete koja je nanijeta našim zajednicama, upravo samom patologizacijom.

U julu 2018. godine, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je u procesu revizije Međunarodne klasifikacije bolesti (ICD-11), izbrisala cijelo poglavlje koje je kategorizovalo trans identitete u oblast mentalnih poremećaja. Ova promjena je napravila presedan u načinu na koji medicinska struka gleda transrodne osobe, te poslala snažnu poruku koja ima za cilj da smanji diskriminaciju i stigmu sa kojom se susrijećemo prilikom pristupa zdravstvenim uslugama, naročito onima koje su usmjerene na mentalno zdravlje.

Međutim, uprkos brojnim naporima interpolnih aktivista_kinja, SZO je odbila da depatologizuje interpolne osobe, ostavljajući varijacije u polnim karakteristikama obilježene kao poremećaje. Promjena koja je od ključnog značaja za kvalitet života interpolnih osoba, nije se desila niti nakon urgiranja UN-ovih tijela za zaštitu ljudskih prava 2009, niti Rezolucije Parlamentarne Skupštine Savjeta Evrope koja je pozvala zemlje članice da ukinu medicinske intervencije nad interpolnim osobama. Ovakav stav medicinske struke donosi ogromnu štetu interpolnim osobama.

Operacije „normalizacije pola“ se sprovode nad interpolnim bebama već više od 70 godina, često u tajnosti, bez obavještavanja roditelja o tome. Čak i onda kada su roditelji obaviješteni, pod pritiskom da njihovo dijete uklope u rodne norme, ovakve operacije se dešavaju, ostavljajući trajne posljedice na tijela i živote interpolnih osoba. U posljednjih nekoliko decenija, mnoge interpolne osobe su nakon godina života provedenih u sramu i strahu, progovorile, dijeljeći iskustva puna bola, koja govore o posljedicama poput seksualne disfunkcije, neplodnosti, konstantnih bolova, pripisivanja roda koji ne osjećaju kao svoj, te življenja u stigmi, skrivanju zbog različitog tijela, trauma koje su povezane sa narušenim tjelesnim integritetom. Sva ova iskustva rezultat su zdravstveno neindikovanih medicinskih intervencija koje su imale za cilj isključivo da uklope tijela interpolnih beba u društvene rodne norme.

Danas, kad interpolna zajednica raste, kada interpolne osobe govore u svoje ime, zahtijevamo da naša tijela i naši umovi ne budu patologizovani. Zahtijevamo da nas društvo ne tjera u kutije i okove koje je samo sebi nametnulo, a naročito da to ne radi medicinska struka koja je položila zakletvu čija je osnova – Ne naškodi! Mi, interpolne i transrodne osobe slavimo različitost svojih tijela i identiteta, te odbijamo dvije ponuđene opcije i vjerujemo da smo mnogo više od binarnog shvatanja roda i tijela.

Povodom Dana svijesti o interpolnim osobama, pozivamo sve koji_e se zalažu za ljudska prava, te poštovanje i dostojanstven tretman svih osoba u društvu – ujedinimo se u borbi protiv opresivnih mehanizama koji nam onemogućavaju da postojimo onakvi_e kakvi_e jesmo. Pozivamo medicinske stručnjake_inje da zauzmu jasan stav koji radi u najboljem interesu onih koje štite, a koji je zasnovan na informisanom pristanku, te poštovanju tjelesnog integriteta i naših identiteta. Danas podižemo svijest o interpolnim osobama i apelujemo na preduzimanje konkretnih radnji kako bi se zaustavilo kršenje našeg prava na sopstveni život!

 

Trans Mreža Balkan

InterAct

XY Spectrum

Asocijacija Spektra

Trans Aid

LGBTIQ Asocijacija „Queer Montenegro“

NVO „Juventas“

Dugine Obitelji

Da se zna

Sarajevski otvoreni centar

Zagreb Pride

LORI

Egal

 

 

Trans Mreža Balkan ponovo  na Fijuk sajmu u Beogradu!

I ovog puta, Trans Mreža Balkan učestvuje na Fijuk sajmu, koji  je zakazan za 22.6.2018., te vas pozivamo da budete deo izložbe ili nas posetite na štandu.

Kao i prošli put predstavljamo umetnost trans i rodno varijantnih osoba u cilju širenja vidljivosti i promocije prava rodnih manjina.

Svaka umetnost je dobrodošla a umetničkim delom zvaće se sve ono što se bude našlo na štandu! Naša dela umetnošću proglašavamo mi. To, dakle, znači da možete poslati bilo šta što je vaša kreacija, a čini vam se interesantnim i podelilie biste to sa drugima – crteži, digitalni crteži, poezija, proza, gobleni, štrikano, pleteno, šiveno, kolaži, akvareli, fotografije ili nešto drugo.

Poenta izlaganja naših radova  jeste da promovišemo ugao gledanja i doživljaja sveta iz pozicije trans i rodno varijantnih osoba.

Ukoliko niste iz Beograda, a niste u mogućnosti da pošaljete radove, mi ćemo ih rado štampati.

Vidimo se 22.6. od 17h u Centru urbane kulture – Imago u Dečanskoj 14 u Beogradu.

Ukoliko želite da doprinesete sadržaju štanda možete nas kontaktirati putem mejla info@transbalkan.org ili nam se javiti u inbox.

Trans Mreža Balkan Tim

Trans Mreža Balkan ponovo učestvuje na Fijuk sajmu u Beogradu!

I ovog puta, Trans Mreža Balkan učestvuje na Fijuk sajmu, koji  je zakazan za 18.5.2018, te vas pozivamo da budete deo izložbe ili nas posetite na štandu.

Kao i prošli put predstavljamo umetnost trans i rodno varijantnih osoba u cilju širenja vidljivosti i promocije prava rodnih manjina.

Svaka umetnost je dobrodošla a umetničkim delom zvaće se sve ono što se bude našlo na štandu! Naša dela umetnošću proglašavamo mi. To, dakle, znači da možete poslati bilo šta što je vaša kreacija, a čini vam se interesantnim i podelilie biste to sa drugima – crteži, digitalni crteži, poezija, proza, gobleni, štrikano, pleteno, šiveno, kolaži, akvareli, fotografije ili nešto drugo.

Poenta izlaganja naših radova  jeste da promovišemo ugao gledanja i doživljaja sveta iz pozicije trans i rodno varijantnih osoba.

Ukoliko niste iz Beograda, a niste u mogućnosti da pošaljete radove, mi ćemo ih rado štampati.

Vidimo se 18.05. od 17h u Centru urbane kulture – Imago u Dečanskoj 14 u Beogradu.

Ukoliko želite da doprinesete sadržaju štanda možete nas kontaktirati putem mejla info@transbalkan.org ili nam se javiti u inbox.

Trans Mreža Balkan Tim

Budi dio TMB izložbe na Fijuk sajmu!

Pozivamo vas da budete deo izložbe u okviru Fijuk sajma koji će se održati 13. aprila u Beogradu. Umetnički radovi će biti izloženi na štandu Trans Mreže Balkan koja će na ovom događaju predstaviti umetnost trans i rodno varijantnih osoba u cilju širenja vidljivosti i promocije prava rodnih manjina.

Ukoliko želite da doprinesete sadržaju štanda možete nas kontaktirati putem mejla info@transbalkan.org ili nam se javiti u inbox na facebook stranici Trans Mreža Balkan. Svoje radove možete poslati elektronskim putem ukoliko se radi o digitalnoj umetnosti ili ih možete poslati poštom. Izložba može biti prodajna ukoliko to želite. Radove možete potpisati ili ih izložiti anonimno.

Fijuk sajam okuplja nezavisno malo izdavaštvo knjiga, grafika, stripa, crteža, slika, skulptura, instalacija, kolaža, digitalne umetnosti, poezije, proze, fotografije i drugih rukotvorina. Održava se jednom mesečno petkom od 17h u Centru urbane kulture – Imago u Dečanskoj 14 u Beogradu. Ulaz je slobodan.

TMB tim

Učestvuj u crowdfunding kampanji za Transpozijum 5!

 

 

Dragi_a,

Trans Mreža Balkan i Trans Aid i iduće godine organiziraju Transpozij! ?

Međutim, bez tebe nećemo uspjeti. Kako bismo prikupilie sredstva za organizaciju 5. Transpozija, pokrenulie smo Crowdfunding kampanju pod nazivom “Pokažimo svoja lica: učinimo Transpozijum 5 magičnom stvarnošću!

Ovom prilikom bismo te htjelie zamoliti da nam pomogneš dovesti što veći broj osoba iz regije na Transpozij V – u siguran prostor u kojem mogu razmijeniti znanja i iskustva i biti podrška jednie drugima.

Tijekom godina druženja s raznolikim osobama na dosadašnjim Transpozijima, čulie smo mnoge divne priče o tome kako je Transpozij utjecao na živote onih kojie su osjetilie sigurnost i toplinu koja se stvori tijekom nekoliko dana provedenih u prijateljskom okruženju. Bilo bi nam jako drago kad bi i ti podijeliola svoju priču s nama. ?

U nastavku se nalaze pitanja koja ti mogu poslužiti kao vodič. Možeš odgovoriti sve ili samo jedno, kako god misliš da je najbolje. ?

Na pitanja možeš odgovoriti na više načina:

  • Snimi video ne duži od 30 sekundi
  • Slikaj se na nekom tebi dragom mjestu, pošalji nam jednu do dvije rečenice o Transpoziju pa ćemo ih mi ubaciti elektronski kao natpis na sliku. Natpis možeš napraviti i sam_a pa se odmah slikati s njim, ali molimo te da bude sve čitko i jasno.
  • Napravi crtež, plakat, kratki strip ili nešto slično.

Ukoliko ne želiš da tvoje lice bude javno objavljeno u kampanji, možeš se slikati/snimati s leđa. U tom slučaju bi bilo super da popratni tekst govori i o tome zašto se ne osjećaš dovoljno sigurno i osnaženo javno sudjelovati u kampanji.

Pitanja:

  1. Kako je sudjelovanje na Transpoziju utjecalo na tvoj život? Je li se nakon sudjelovanja na Transpoziju nešto promijenilo u tvom svakodnevnom životu?
  2. Postoji li neki trenutak koji se dogodio tijekom Transpozija, a koji ti je ostao u posebnom sjećanju?
  3. Koliko ti je važno povezivanje s trans osobama iz regije i zašto?
  4. Zašto želiš doći na sljedeći Transpozij i što bi za tebe značilo da možeš doći?

Materijal koji kreiraš, kao i sva pitanja koja imaš možeš poslati na: info@transbalkan.org ili info@transaid.hr.

Takođe, ukoliko trebaš našu pomoć za kreiranje materijala, slobodno nam se obrati!

Saopštenje povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve transfobije

Širom svijeta, 20. novembar predstavlja jedan od najznačajnijih datuma za trans i rodno varijantne osobe – danas je dan kad oplakujemo, odajemo počast i slavimo sve one kojie su dalie svoje živote da bi koračalie slobodno ulicom, da bi disalie vazduh sa dostojanstvom, ponosom i srećom, jednako kao i sva druga bića koja koračaju zemljom. Danas, obilježavamo Međunarodni dan sjećanja na žrtve transfobije, s nadom da ćemo u borbi za ljudska prava trans i rodno varijantnih osoba doprinijeti društvu u kojem naše razlike neće biti povod za šamar na ulici, oštru riječ, ograničavanje slobode, degradirajući i nehumani tretman u sistemu, odbacivanje iz porodice.

U poslednjih 12 mjeseci 325 transrodnih i rodno varijantnih osoba širom svijeta je ubijeno. U periodu od januara 2008. godine, do septembra 2017 godine, ukupno 2609 osoba u 71 zemlji je ubijeno. Od ovoga broja, trećina osoba su bili migranti_kinje, dok je 62% bilo uključeno u seks rad. Ukoliko ove cifre nisu dovoljno zabrinjavajuće, sjetimo se da 3 trans žene koje su u Srbiji ove godine bile pretučene, te maltretirane od strane policije koja nije procesuirala zločine na profesionalan način. Sjetimo se svakog puta kada su mediji iskoristili naše lične priče kako bi prodavale tiraž svojim senzacionalističkim pisanjem. Sjetimo se svih onih neprijavljenih slučajeva nasilja koje znamo, naših prijatelja_ica koje od straha od dalje diskriminacije i nasilja ćute i bivaju zahvalnie što nisu prošlie gore.

Nasilje koje doživljavaju transrodne i rodno varijantne osobe proteže se na nekoliko nivoa. Ovo nasilje je prije svega direktno i predstavlja svaki udarac u tijelo, svako seksualno nasilje, dobacivanje i vrijeđanje, koje doživljavamo konstantno zbog našeg izgleda, našeg identiteta, naših zamjenica i imena. Nasilje nas ne zaobilazi ni u školama, kad nas drugie maltretiraju zbog naše različitosti ili kad profesori_ce odbijaju da nas zovu našim imenom i koriste naše zamjenice. Nasilje je itekako izraženo i kad tražimo da naša dokumenta odgovaraju našem identitetu i bivamo odbijeni sve dok se ne podvrgnemo sterilizaciji, dajući tako za pravo državi da odlučuje o našim tijelima i životima. Nasilje doživljavamo i kad se susretnemo sa čuvarima_kama svete zakletve „NAJPRIJE NE NAŠKODI!“ kojie nas ispituju poput zamoraca, ne slušaju naše želje i potrebe, te na nama sprovode medicinske intervencije na koje nismo pristalie ili koje nismo željelie, sve pod velom „našeg dobra“. Nasilje je svako ignorisanje ili odbijanje kada apliciramo za posao jer poslodavcima_kama „takvie ne trebaju“. I jedno od najgorih nasilja je ono u našim domovima, koji bi trebali biti naše sigurne luke, u kojima takođe bivamo pretučeni, odbačeni, vrijeđani, omalovažavani.

Danas, odajemo počast, sjećamo se i slavimo, ali i dižemo glas – za društvo u kojem smo svie jednako poštovanie i vrijednie, u kojem su naši identiteti i tijela slavljeni, u kojem je svaki udah jednako važan. Danas, a i svakog dana, imajmo na pamete kakvo društvo želimo i dajmo sve od sebe da ga stvorimo, bilo da smo trans i rodno varijantne osobe, bilo da smo porodica, prijatelji_ce, saveznici_ce. Današnji dan tiče se svih nas!

 

Trans Mreža Balkan