Your address will show here +12 34 56 78
Trans Mreža Balkan pokreće program podrške zajednici! Ukoliko si transrodna, rodno varijantna osoba ili jednostavno propituješ rod, javi se da popričamo! Možemo da ti pružimo informacije o rodu, tranziciji, ljudskim pravima u tvojoj zemlji, prevenciji HIV-a i polno prenosivih infekcija, reproduktivnim pravima, pomognemo ti da se spojiš s drugim trans osobama u tvom području, saveznicama_cima, stručnjakinjama_cima u raznim oblastima (medicina, mentalno zdravlje, institucije), pružimo ti podršku tokom autovanja, promišljanja o rodu, budemo uz tebe tokom prijave procesa diskriminacije ili nasilja, ili jednostavno porazgovaramo o bilo kojoj drugoj temi koja te zanima. Za pružanje podrške zadužen je naš TIM ZA PODRŠKU  koji čine: Jovan Džoli Ulićević Možeš mu pisati na dzoli@transbalkan.org, na Facebook profil ili Viber/Whats App: +382 67 135 205. Ryan Žujo Možeš mu pisati na ryan@transbalkan.org, Facebook profil ili Telegram : +385 97 652 9647 Javi nam se, tu smo za tebe! Trans Mreža Balkan  
0

balkaninfo, BiH, Crna Gora, Edukativno, Hrvatska, Srbija, Zdravlje
Ovdje se nalaze informacije o raznim temama koje se tiču zdravlja trans osoba, uključujući neke opšte informacije i one specifično vezane za zdravstvo na Balkanu. Ako imaš pitanja, piši nam! Također te pozivamo da podijeliš svoja iskustva sa zdravstvom u komentarima 🙂

Opšte informacije o trans zdravlju

Trans zdravlje u regionu

0

balkaninfo, BiH, Crna Gora, Edukativno, Hrvatska, Podrška, Praktično, Pravno, Zajednica
Pronađi ovdje informacije o izvorima podrške u nekim od zemalja na Balkanu – zasad imamo BiH, Crnu Goru i Hrvatsku, a uskoro nadamo se i više! 🙂 Piši ispod o svojim iskustvima ili pitanjima! Bosna i Hercegovina Prema Zakonu o zabrani diskriminacije BiH, zabranjena je diskriminacija i na osnovu spola, spolnog izražavanja i drugih okolnosti, tako da su u BiH i trans i inter osobe zaštićene od diskriminacije. Ako doživiš diskriminaciju, možeš to prijaviti Instituciji Ombudsmana za ljudska prava, tako što ćeš popuniti ovaj obrazac i poslati ga na info@ombudsmen.gov.ba. Možeš i tražiti besplatnu pravnu pomoć ili pravni savjet od Diskriminacija.ba tako da se javiš na info@diskriminacija.ba ili SOC-u (pravna pomoć i savjetovanje, psihološko savjetovanje, i drugi sadržaji za LGBT zajednicu). Crna Gora Ukoliko smatraš da ti treba kontakt sa bilo kim od stručnjaka u Crnoj Gori, želiš početi tranziciju ili jednostavno trebaš zdravstvene i pravne informacije i/ili savjet, možeš se obratiti Queer Montenegru! Ustav Crne Gore zabranjuje neposrednu i posrednu diskriminaciju „po bilo kom osnovu“ (čl. 8), pri čemu ne nabraja nijedan poseban osnov, pa ni seksualnu orjentaciju. Ustav zabranjuje i izazivanje ili podsticanje mržnje ili netrepeljivosti po bilo kom osnovu (čl. 7). Posebnom odredbom proglašena je i jednakost svih lica pred zakonom, bez obzira na bilo koje lično svojstvo (čl. 17, st. 2). Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje diskriminaciju zasnovanu, pored ostalog, i na rodnom identitetu i seksualnoj orjentaciji (čl. 2, st. 2). U poglavlju u kome su navedeni posebni oblici diskriminacije, u članu pod nazivom ”Diskriminacija po osnovu rodnog identiteta i seksualne orjentacije” (čl. 19), predviđeno je da se diskriminacijom smatra ”svako pravljenjerazlike, nejednako postupanje ili dovođenje u nejednak položaj lica po osnovu rodnog identiteta ili seksualne orijentacije”, kao i da svako ima pravo da izrazi svoj rodni identitet i seksualnu orijentaciju, ali i da se ne može pozvati da se o tome javno izrazi. Iako bi ova odredba trebalo da omogući odgovarajuću zaštitu LGBT osoba od diskriminacije, činjenica da termin ”rodni identitet” ili ”seksualna orijentacija” nisu definisani u zakonu, kao ni u obrazloženju za njegovo usvajanje,  može dovesti do problema u praksi. Hrvatska Za pravnu pomoć možeš se javiti Trans Aid-u ili Zagreb Pride-u. Također se možeš javiti i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljici za djecu ili Pučkoj pravobraniteljici. Za podršku (grupnu ili individualnu) se možeš javiti Trans Aid-ovom TRANSavjetovanju. Za roditelje trans osoba postoji i Inicijativa TransParent pri Trans Aid-u. Ako se nalaziš u Rijeci, možeš se javiti i udruzi LORI koje imaju psihološko savjetovalište. Ako si doživio_la seksualno nasilje, slobodno se javi Ženskoj sobi u sklopu koje je Centar za žrtve seksualnog nasilja. Za student_ic_e u Zagrebu, također postoji i LGBTIQ inicijativa Filozofskog fakulteta ‘AUT’. Zakon o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine 85/2008, 112/2012) navodi i rodni identitet i izražavanje kao osnove za zaštitu od diskriminacije. Kazneni zakon (Narodne novine 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015) uključuje odredbe o kaznama predviđenim za povrede ravnopravnosti, javnog poticanja na nasilje i mržnju, kao i zločin iz mržnje počinjeni protiv osobe na osnovu njenog rodnog identiteta. Zakon o elektroničkim medijima (Narodne novine 153/2009, 84/2011, 94/2013, 136/2013) navodi kako nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i štititi mržnju ili diskriminaciju na osnovi rodnog identiteta ili izražavanja. Makedonija Za podršku i informacije u Makedoniji, možeš se javiti LGBT United Tetovo / Makedonija (web stranica), ili na njihovom Fejsu. Srbija Gayten-LGBT organizira grupe (samo)podrške za trans osobe. Također se možeš javiti i na LGBTIQ SOS telefon. U organizaciji NVO Egal postoji Drop in centar koji predstavlja prostor u kojem se trans osobe osećaju bezbjedno i ugodno, gdje mogu da dobiju savjet, pomoć, podršku, kao i da se odmore, prenoće i obave eventualne druge potrebe (lična higijena, pranje veša, itd.). Gdje ti nailaziš na podršku? Pružaju li nam npr. antidiskriminacijski zakoni podršku? Udruge? Podijeli svoju priču, svoja iskustva, postavi pitanja! 🙂
0

Edukativno, Zdravlje
Koliko neka medicinska oblast, pojedinačna institucija, profesionalac_ka, ili društvo usklađuju svoje stavove i djelovanje prema naučnim standardima i novim saznanjima zavisi u velikoj mjeri od toga koliko se ta saznanja slažu ili kose sa kulturalnim, političkim, vjerskim i tradicionalnim viđenjima. Depatologizacija svih rodnih identiteta je nastojanje da se medicinski, pravni i društveni stavovi i djelovanje dovedu u sklad sa naučnim saznanjima o rodu i spolu, kao i sa međunarodno priznatim ljudskim pravima, u cilju smanjenja nasilja, diskriminacije i stigmatizacije osoba čiji se rodni identiteti i/ili izražavanje ne slažu sa normama nekog društva. Prema novijim znanstvenim saznanjima transrodnost se ne smatra poremećajem, što je dovelo do promjene u dijagnozama vodećih stručnih zdravstvenih priručnika.Ranije se govorilo o takozvanom “poremećaju rodnog identiteta” ili o “transseksualizmu”. Međutim, Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje (DSM), priručnik koji izdaje Američka psihijatrijska udruga, i koji se koristi širom svijeta, od 2013. godine ne tretira rodnu raznolikost kao poremećaj, već prepoznaje kao dijagnozu takozvanu rodnu disforiju. Također, Svjetska strukovna organizacija za zdravlje transrodnih osoba (WPATH – World Professional Association for Transgender Health) koja postavlja svjetske standarde skrbi za transrodne osobe, od 2012. godine ne tretira rodnu raznolikost kao poremećaj. Trenutno se radi na izmjenama Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB ili engl. ICD – International Classification of Diseases) koja uključuje sve dijagnoze u zdravstvu općenito. Na preporuku mnogih svjetskih stručnjaka uključujući i WPATH, u sadašnjem prijedlogu za MKB 11 sve dijagnoze vezane za rodnu raznolikost su uklonjene iz poglavlja za mentalno zdravlje, te je predloženo da se uvede dijagnoza rodne inkongruencije (ili nesklada) u novo poglavlje vezano za spolno zdravlje. Nažalost, tu je uključena i druga dijagnoza rodne inkongruencije kod djece. Mnogi stručnjaci za zdravlje djece kao i stručnjaci iz oblasti ljudskih prava posebno ističu kako su bilo kakve dijagnoze vezane za rodni identitet djece neprimjerene, nepotrebne i potencijalno ugrožavajuće za dobrobit djeteta. Proces dijagnosticiranja je često traumatičan za dijete i potpuno neopravdan. Još uvijek nije sigurno hoće li ta dijagnoza za djecu biti u finalnoj verziji MKB-a 11. Podijeli svoja mišljenja i pitanja o depatologizaciji ispod! Korisni linkovi
  1. WPATH Standardi skrbi za zdravlje transpolnih, transrodnih i rodno nekonformirajućih osoba – Na ovoj stranici možete preuzeti PDF verzije Standarda na hrvatskom i srpskom jeziku.
  2. Međunarodne klasifikacije bolesti, beta verzija za MKB 11 – ovdje možete vidjeti prijedlog dijagnoze rodne inkongruencije u poglavljaju koje se odnosi na spolno zdravlje.
  3. Transgender Europe (TGEU), krovna organizacija za prava transrodnih osoba, zagovara depatologizaciju svih rodnih identiteta te se zalaže za najviše moguće standarde zdravstvene skrbi za transrodne, interspolne i rodno nekonformirajuće osobe. Ovdje možete pročitati više.
  4. Stop Trans Pathologization – međunarodna aktivistička platforma stvorena s ciljem da pokrene akcije diljem svijeta za depatologizaciju trans identiteta. Ovdje možete pročitati više.
0

balkaninfo, Edukativno, Praktično, Pravno, Srbija
DOKUMENTA Promjena imena Rado bismo čulei kako ti je postupak promjene imena išao ako već imaš iskustva s tim, je li bilo problema i poteškoća, ako možeš, navedi i o kojem se matičnom uredu radilo, je li osoblje bilo posebno dobro ili loše u svom pristupu, ima li nešto bitno što nije ovdje spomenuto, itd. tako da komentiraj i piši ispod! Postupak promjene ličnog imena u Srbiji regulisan je Porodičnim zakonom (čl. 352 – čl. 356)Jednom određeno lično ime može se promijeniti.  Lično ime ili samo prezime ili samo ime može se promijeniti nakon promjene porodičnog ili ličnog statusa (usvojenje, utvrđivanje očinstva ili materinstva, sklapanje, razvod ili poništenje braka) ili po zahtjevu srbijanskog državljanina. Pravo na slobodan izbor ličnog imena ne smije se ograničiti, osim ako je to potrebno radi zaštite javne bezbjednosti ili prava i sloboda drugih lica. Ovo znači da se promjena imena obavlja na lični zahtev, nije uslovljena „promjenom pola“, a jedino ograničenje koje se odnosi na promjenu imena je zaštita javne bezbjednosti i prava i slobode drugih, kao i izbjegavanje izbora „pogrdnog imena, imena kojim se vređa moral ili ime koje je u suprotnosti sa običajima i shvatanjima sredine.“ To da se neko ime smatra “muškim” ili “ženskim” ili “rodno neutralnim” ne smije biti prepreka kod promjene imena, bez obzira koji pol ti piše u dokumentima. To znači da ako ti osoblje koje radi u upravi (MUP-u) odbije primiti zahtjev, ili odbiju napraviti promjenu samo zato što se po njihovom mišljenju to ime ne slaže sa polom koji ti je u dokumentima ili slično, znači da to osoblje krši Zakon i slobodno se možeš žaliti na njih. Ukoliko naiđeš na poteškoće prilikom promjene ličnog imena, piši nam ispod! Budući da je promjena imena odvojena od promjene oznake pola u dokumentima, moguće je da ćeš imati npr. “muško” ime i ženski spol ili obratno, te JMBG (matični broj) iz kojeg se može vidjeti pol ostaje isti dok god se i oznaka pola u dokumentima ne promijeni, što nažalost može stvoriti razne probleme i komplikacije (npr. pri zapošljavanju, upisu u školu/fakultet, itd.). Promjena ličnog imena koja je posljedica promjene porodičnog i ličnog statusa upisuje se u matične registre u skladu sa zakonom. Promjena ličnog imena po zahtjevu upisuje se u matične registre na osnovu konačnog, odnosno pravosnažnog rješenja o promjeni ličnog imena, u skladu sa zakonom. Matične registre vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije. Za navedene  promjene nadležna je Područna jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova u kojoj lice ima prebivalište. Postupak promjene ličnog imena je sljedeći:
  1. Zahtev za promenu ličnog imena podnosi se opštinskoj upravi na čijem području podnosilac zahteva ima prebivalište, odnosno boravište.
  2. Opštinska uprava koja prihvati zahtev za promenu ličnog imena dužna je da o tome obavesti nadležnog matičara radi upisa promene ličnog imena u matičnu knjigu rođenih i venčanih i organ koji vodi evidenciju o prebivalištu građana.
  3. Žalbu protiv rešenja o odbijanju zahteva za promenu ličnog imena podnosilac može izjaviti ministarstvu nadležnom za porodičnu zaštitu u roku od 15 dana od dana prijema rešenja.
Ukoliko si maloletna osoba prije dostizanja punoljetstva ime ne možeš promijeniti bez saglasnosti roditelja ili staratelja. Takođe, za promjenu imena potreban je i tvoj pisani pristanak. Ako promjenu ličnog imena zahtijeva jedan roditelj, uz zahtjev mora priložiti saglasnost drugog roditelja. Ako roditelji žive odvojeno, promjenu ličnog imena maloljetnog lica može zahtijevati roditelj kod koga to lice živi, odnosno kojem je to lice povjereno na čuvanje i vaspitanje, ako se sa tim saglasi drugi roditelj. Ako u slučaju drugi roditelj ne da saglasnost za promjenu ličnog imena maloljetnog lica, organ starateljstva pruža pomoć roditeljima u postizanju sporazuma. Ako promjenu imena zahtijeva staratelj maloljetnog lica, uz zahtjev mora priložiti odobrenje nadležnog organa starateljstva. Pravo na promenu ličnog imena nema:
  1. lice protiv koga se vodi krivični postupak za delo za koje se goni po službenoj dužnosti;
  2. lice koje je osuđeno za krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti dok kazna nije izvršena odnosno dok traju pravne posledice osude;
  3. lice koje promenom ličnog imena namerava da izbegne neku svoju obavezu;
  4. lice koje namerava da promeni ime u pogrdno ime, ime kojim se vređa moral ili ime koje je u suprotnosti sa običajima i shvatanjima sredine.
  Pravno priznanje roda i promena matičnog broja U pozitivnim zakonskim propisima Republike Srbije status, prava i obaveze trans osoba gotovo da uopšte nisu regulisani, odnosno postoje velike pravne praznine u ovoj oblasti. Ne postoji zakon koji jasno određuje na osnovu kog kriterijuma i dokumenta osoba može promeniti lična dokumenta kada je u pitanju ceo proces prilagođavanja pola. Po ovom pitanju postoje vrlo neujednačene prakse u Srbiji, te su trans osobe uglavnom zavisile od dobre volje službenika_ca u nadležnim državnim organima. Vrlo često se dešavalo da ovi procesi budu dugotrajni i mučni, da osobe budu upućivane na sudski vanparnični postupak (što je u nekoliko slučajeva bila preporuka Ministarstva za državnu upravu, lokalnu samoupravu, ljudska i manjinska prava), izlažući transpolne osobe novim mehanizmima iscrpljivanja u različitim vidovima. Naročito je prisutan problem sa srednjoškolskim i visokoškolskim ustanovama, te odbijanjem da izdaju diplome u skladu sa novim identitetom osobe (sa tim u vezi je i Poverenica za zaštitu ravnopravnosti uputila Mišljenje 24.02.2012. Pravnom fakultetu u Beogradu). Posebnu oblast čini problematika koja se odnosi na bračni i porodični status trans osoba. Kako Ustav i naši zakoni prepoznaju brak isključivo kao zajednicu muškaraca i žene, postavlja se pitanje šta se dešava sa brakom ukoliko jedan od supružnika „promeni pol“. Po našem zakonu dve žene ili dva muškarca ne mogu stupiti u brak. Takođe, postavlja se pitanje roditeljstva jer dete zakonski ne može imati dve majke, odnosno dva oca, kao i kako će se sud odnositi u slučaju razvoda i odluke o starateljstvu nad decom. Zakon o zabrani diskriminacije (čl.2.st.1.). propisuje zabranu diskriminacije na osnovu rodnog identiteta i seksualnoj orijentaciji, između ostalog. Odredbom člana 13. tačka 1. Zakona o zabrani diskriminacije propisano je da izazivanje i podsticanje neravnopravnosti, mržnje i netrpeljivosti po osnovu nacionalne, rasne ili verske pripadnosti, jezika, političkog opredeljenja, pola, rodnog identiteta, seksualnog opredeljenja i invaliditeta, predstavlja teški oblik diskriminacije. U Republici Srbiji ne postoje zakonom uređene procedure za promenu oznake pola u izvodu iz matične knjige rođenih, a samim tim ni u drugim dokumentima. Zaposleni u nadležnim organima nalaze se u procepu između legitimnih i opravdanih zahteva osoba koja su promenila pol i imaju urednu medicinsku dokumentaciju koja to dokazuje i traže da im se promene podaci u matičnim knjigama i javnim ispravama, s jedne strane, i nepostojanja zakonskih normi koje regulišu ova pitanja, s druge strane, što ih dovodi u situaciju da nemaju propis na kom mogu utemeljiti svoju odluku, a što kod njih izaziva zabrinutost i strah da ne naprave grešku zbog koje bi mogli odgovarati. Dodatni problem predstavlja činjenica da državni službenici često nemaju ni elementarna znanja o ljudskim pravima uopšteno, pa ni specifično o pravima trans osoba, zatim nisu obučeni da vode razgovore sa diskriminisanim i marginalizovanim osobama, zbog čega je sve prepušteno ličnom senzibilitetu i ljudskosti službenika_ice koji_a odlučuje o nečijem zahtevu. Analiza propisa od značaja za pravni položaj transpolnih osoba je dokument koji daje smjernice u izradi zakona koji bi regulisali pravni položaj trans osoba u Srbiji. u Gayten-LGBT su izradilie i Model zakona o rodnom identitetu s obrazloženjem koji bi ovo pitanje većinom uredio, međutim, prijedlog još nije usvojen. Da Model zakona i jeste usvojen, procedura bi i dalje bila nedostupna svima koji ne žele ili ne mogu proći kroz medicinski proces dijagnosticiranja, te bi procedura trebala biti jednostavna i pristupačna poput one za promenu osobnog imena – dakle, temeljena na samoodređenju a ne medikalizaciji. Više o ovom Modelu pročitaj ovdje Dakle, oznaku pola i matični broj u ličnim dokumentima trenutno nije moguće promeniti bez obavljenih hirurških zahvata. Nadležne policijske uprave, na osnovu ispravljenog izvoda iz matične knjige rođenih, poništavaju postojeći matični broj lica koje je hirurški “promenilo pol” i određuju mu novi JMBG. Ukoliko želiš promeniti oznaku pola i matični broj u ličnim dokumentima, postupak je sledeći:
  1. Podneseš zahtjev za promenu matičnog broja i oznake pola
  2. Uz zahtjev prilažeš sledeća dokumenta: – Ličnu kartu – Dokaz o “promeni pola” (medicinsku dokumentaciju) – Rješenje od MUP-a o poništavanju starog i određivanju novog matičnog broja nakon donošenja istog
  1. Nakon što predaš zahtjev sa propratnom dokumentacijom čekaš rešenje o promeni pola
  2. S tim rešenjem možeš izvaditi novi rodni list, novu ličnu kartu, vozačku, nove kartice u bankama (neke banke to naplaćuju), promeniti podatke u bankama, u poreznoj, u školi/fakultetu/poslu/birou, itd.
U identifikacionim dokumentima kasnije ne stoji podatak o promjeni matičnog broja i oznake pola, već samo novi matični broj. Matični broj upisuje se u službene evidencije kao i javne isprave koje se licu izdaju na osnovu tih evidencija. Ministarstvo ne vodi  posebnu evidenciju o zahtevima za promenu pola.   Piši nam ispod o svojim iskustvima, pitanjima, komentarima i slično!  
0

balkaninfo, Crna Gora, Edukativno, Praktično, Pravno

DOKUMENTA

Promjena imena

Postupak promjene imena u Crnoj Gori regulisan je Zakonom o ličnom imenu, Sl. list Crne Gore br. 47/08 Jednom određeno lično ime može se promijeniti.  Lično ime ili samo prezime ili samo ime može se promijeniti nakon promjene porodičnog ili ličnog statusa (usvojenje, utvrđivanje očinstva ili materinstva, sklapanje, razvod ili poništenje braka) ili po zahtjevu crnogorskog državljanina (Član 9). Pravo na slobodan izbor ličnog imena ne smije se ograničiti, osim ako je to potrebno radi zaštite javne bezbjednosti ili prava i sloboda drugih lica. Ovo znači da se promjena imena obavlja na lični zahtev, nije uslovljena „promjenom pola“, a jedino ograničenje koje se odnosi na promjenu imena je zaštita javne bezbjednosti i prava i slobode drugih.

To da se neko ime smatra “muškim” ili “ženskim” ili “rodno neutralnim” ne smije biti prepreka kod promjene imena, bez obzira koji pol ti piše u dokumentima. To znači da ako ti osoblje koje radi u upravi (MUP-u) odbije primiti zahtjev, ili odbiju napraviti promjenu samo zato što se po njihovom mišljenju to ime ne slaže sa polom koji ti je u dokumentima ili slično, znači da to osoblje krši Zakon i slobodno se možeš žaliti na njihDo sad u Crnoj Gori nijedna osoba nije naišla na prepreku prilikom mijenjanja imena, čak naprotiv, do sad su svi pokušaji promjene ličnog imena završili uspješno. Međutim, ukoliko naiđeš na poteškoće prilikom promjene ličnog imena, piši nam ispod, a možeš se obratiti i organizaciji „Queer Montenegro“ i dobiti besplatnu pravnu pomoć.

Budući da je promjena imena odvojena od promjene oznake pola u dokumentima, moguće je da ćeš imati npr. “muško” ime i ženski spol ili obratno, te JMBG (matični broj) iz kojeg se može vidjeti pol ostaje isti dok god se i oznaka pola u dokumentima ne promijeni, što nažalost može stvoriti razne probleme i komplikacije (npr. pri zapošljavanju, upisu u školu/fakultet, itd.).

Promjena ličnog imena koja je posljedica promjene porodičnog i ličnog statusa upisuje se u matične registre u skladu sa zakonom. Promjena ličnog imena po zahtjevu (Član 14 i 18) upisuje se u matične registre na osnovu konačnog, odnosno pravosnažnog rješenja o promjeni ličnog imena, u skladu sa zakonom.Matične registre vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore. Za navedene  promjene nadležna je Područna jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova u kojoj lice ima prebivalište.

Postupak promjene ličnog imena je sljedeći:

  1. Popuniš zahtjev za promjenu ličnog imena u Područnoj jedinici MUP-a u kojoj ti je registrovano prebivalište
  2. Uz zahtjev prilažeš sljedeće dokumente: – Lična dokumenta za utvrđivanje identiteta (lična karta) – Izvod iz matične knjige rođenih – Uplatnica za taksu
  3. Nakon što predaš zahtjev sa propratnom dokumentacijom čekaš rješenje o promjeni imena
  4. S tim rješenjem možeš izvaditi novi rodni list, novu ličnu kartu, vozačku, nove kartice u bankama (neke banke to naplaćuju), promijeniti podatke u bankama, u poreznoj, u školi/fakultetu/poslu/birou, itd.

Ukoliko si maloljetna osoba prije dostizanja punoljetstva ime ne možeš promijeniti bez saglasnosti roditelja ili staratelja (Član 16 i 17). Takođe, za promjenu imena potreban je i tvoj pisani pristanak. Ako promjenu ličnog imena zahtijeva jedan roditelj, uz zahtjev mora priložiti saglasnost drugog roditelja. Ako roditelji žive odvojeno, promjenu ličnog imena maloljetnog lica može zahtijevati roditelj kod koga to lice živi, odnosno kojem je to lice povjereno na čuvanje i vaspitanje, ako se sa tim saglasi drugi roditelj. Ako u slučaju drugi roditelj ne da saglasnost za promjenu ličnog imena maloljetnog lica, organ starateljstva pruža pomoć roditeljima u postizanju sporazuma. Ako promjenu imena zahtijeva staratelj maloljetnog lica, uz zahtjev mora priložiti odobrenje nadležnog organa starateljstva.

Izuzeci od prava za promjenu imena su:

  • ako si osuđen_a za krivično djelo dok kazna nije izvršena, ili dok traju pravne posljedice osude
  • u slučaju da lice protiv koga teče sudski postupak za krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti podnese zahtjev za promjenu ličnog imena ili samo prezimena ili samo imena, Ministarstvo je dužno da u roku od tri dana od dana donošenja rješenja o promjeni ličnog imena o tome obavijesti nadležni sud.

Pravno priznanje roda i promjena matičnog broja

U Crnoj Gori pojam transrodne osobe uopšte ne postoji u Zakonu o matičnim registrima (Sl. list CG 47/08) i Zakonu o centralnom registru stanovništva (Sl. list CG 49/07), međutim ova 2 zakona regulišu postupak promjene ličnih dokumenata u slučaju “promjene pola” (Član 6 i 14; Član 22 i 27)

Na osnovu dopisa Ministarstva unutrašnjih poslova na zahtjev za pristup informacijama “crnogorski državljanin koji je hirurškim putem promjenio pol zahtjev za  promjenu pola, ličnog imena (lično ime u skladu sa Zakonom o ličnom imenu obuhvata ime i prezime lica), jedinstvenog matičnog broja i zahtjev za izdavanje identifikacionih dokumenata  podnosi područnoj jedinici ili filijali za upravne unutrašnje poslove Ministarstva unutrašnjih poslova u opštini u kojoj ima prebivalište. Članom 152 Zakona o opštem upravnom postupku (“Sl.list RCG,br.60/03,73/10,32/11) propisano je da se činjenice na osnovu kojih se donosi rješenje utvrđuju dokazima. Kao dokaz mogu se upotrijebiti sva sredstva podesna za utvrđivanje stanja stvari i koja odgovaraju pojedinom slučaju, kao što su isprave, iskazi svjedoka, izjave stranaka, nalazi i mišljenja vještaka, uviđaj. Dokaz iz zdravstvene ustanove je jedini relevantan dokaz u postupku odlučivanja ukoliko je lice promjenilo pol hirurškim putem, što znači da je prije podnošenja gore navedenih zahtjeva potrebno da je lice završilo postupak promjene pola, i da o tome posjeduje medicinsku dokumentaciju. Lice koje je podnijelo zahtjev za promjenu pola, ličnog imena, jedinstvenog matičnog broja kao i zahtjev za izdavanje novih identifikacionih dokumenata, je dužno da ispravu, odnosno medicinsku dokumentaciju, koja utiče na promjenu ličnog stanja dostavi Ministarstvu unutrašnjih poslova. Ukoliko istu ne dostavi Ministarstvu, ono će je po službenoj dužnosti zatražiti od nadležne zdravstvene ustanove. Na osnovu odlučnih činjenica utvrđenih u postupku, Ministarstvo donosi rješenje o promjeni pola. Podnosiocu zahtjeva izdaje se rješenje o promjeni pola. Kada rješenje o promjeni pola postane pravosnažno Ministarstvo će na zahtjev rješenjem poništiti već određeni i odrediti novi jedinstveni matični broj, izvršiti promjenu ličnog imena i izdati nova identifikaciona dokumenta.”

Dakle, oznaku pola i matični broj u ličnim dokumentima nije moguće promijeniti bez obavljenih hirurških zahvata. Međutim, kako zakon ne definiše jasno ovo polje, još uvjek nije bilo slučajeva da je neko pokušao promijeniti ove informacije u svojim dokumentima bez obavljenih operacija. Ukoliko želiš promijeniti oznaku pola i matični broj u ličnim dokumentima, postupak je sledeći:

  1. Podneseš zahtjev za promjenu matičnog broja i oznake pola
  2. Uz zahtjev prilažeš sledeća dokumenta: – Ličnu kartu – Dokaz o “promjeni pola” – Rješenje od MUP-a o poništavanju starog i određivanju novog matičnog broja nakon donošenja istog
  1. Nakon što predaš zahtjev sa propratnom dokumentacijom čekaš rješenje o promjeni pola
  2. S tim rješenjem možeš izvaditi novi rodni list, novu ličnu kartu, vozačku, nove kartice u bankama (neke banke to naplaćuju), promijeniti podatke u bankama, u poreznoj, u školi/fakultetu/poslu/birou, itd.

U identifikacionim dokumentima kasnije ne stoji podatak o promjeni matičnog broja i oznake pola, već samo novi matični broj. Matični broj upisuje se u službene evidencije kao i javne isprave koje se licu izdaju na osnovu tih evidencija. Ministarstvo ne vodi  posebnu evidenciju o zahtjevima za promjenu pola.  

Rado bismo čulei kako ti je postupak promjene imena i/ili oznake pola u ličnim dokumentima išao ako već imaš iskustva s tim, je li bilo problema i poteškoća, ako možeš, navedi i o kojem se matičnom uredu radilo, je li osoblje bilo posebno dobro ili loše u svom pristupu, ima li nešto bitno što nije ovdje spomenuto, itd. tako da komentiraj i piši ispod!

Piši nam ispod o svojim iskustvima, pitanjima, komentarima i slično!

0