“Transovci” izveli akciju “Slavimo ljudske različitosti” u Podgorici

                                                                                                                                                                                                               fb-cover-transNeformalna grupa trans osoba „Transovci“ koja djeluje u okviru organizacije „Queer Montenegro“ poslala je poruku da je došlo vrijeme da poštujemo i slavimo sve ljudske identitete i tijela, kroz akciju „Slavimo ljudsku različitost“.

Ovom akcijom usmjerenom ka institucijama, akademskoj i naučnoj javnosti, kreirani su i poslati materijali koji nose poruke da biti različit u odnosu na rod i izgled tijela nisu i ne mogu biti tretirani kao poremećaji, već kao prirodne ljudske različitosti.

Akcija je realizovana povodom Međunarodnog dana akcije za trans depatologizaciju koji se obilježava 22. oktobra i Međunarodnog dana svijesti o interseksualnim osobama, 26. oktobar, a koji se obilježavaju širom svijeta sa ciljem podizanja svijesti o raznolikosti rodnih identiteta i ljudskih tijela, kao i rušenja predrasuda o postojanju dvije jasne rodne kategorije – muške i ženske – koje su određene izgledom genitalija.

Nažalost, u današnje vrijeme, kada smo sve svjesniji različitosti koja nas okružuje, u Crnoj Gori je još uvijek prisutna stigmatizacija i diskriminacija svih osoba koje se ne uklapaju u društveno određene rodne uloge i izražavanja.

Na ovaj način, transrodne i interseksualne osobe su čak i od većine medicinskih stručnjaka posmatrane kroz prizmu „poremećaja“ i „abnormalnosti“. Ovo za posljedicu ima i činjenicu da transrodne osobe i dalje moraju imati medicinsku dijagnozu pod šifrom F.64. koja spada u kategoriju mentalnih poremećaja, kako bi bile u mogućnosti da pristupe zdravstvenom sistemu, te ostvare pravo na zdravstvenu zaštitu i započnu proces prilagođavanja pola. Dodatno, interseksualne osobe se još na samom rođenju podvrgavaju raznim korektivnim intervencijama u cilju „normalizacije“ i prilagođavanja onom polu koji ljekari izaberu kao odgovarajući.

Položaj u kojem se nalaze transrodne i interseksualne osobe u Crnoj Gori je na ovaj način u potpunoj suprotnosti sa osnovnim ljudskim pravima koja su jednaka za sve ljude, bez obzira na njihov rodni identitet i/ili izgled tijela.

Cilj depatologizacije trans identiteta jeste prestanak posmatranja rodne raznolikosti kao mentalnog poremećaja i slavljenje ljudske unikatnosti i različitosti u svom punom sjaju. Depatologizacija svih rodnih identiteta je nastojanje da se medicinski, pravni i društveni stavovi i djelovanje dovedu u sklad sa naučnim saznanjima o rodu i polu, kao i sa međunarodno priznatim ljudskim pravima, u cilju smanjenja nasilja, diskriminacije i stigmatizacije osoba čiji se rodni identiteti i/ili izražavanje ne slažu sa normama nekog društva.

Akcija „Slavimo ljudsku različitost“ je realizovana u okviru projekta „Izgradnja trans zajednice u Crnoj Gori“ podržanog od strane Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.

Preuzeto sa: queermontenegro.org

card-01-1

card-05 card-04 card-03 card-02

Propitivanje rodnih identiteta kroz umjetnost

Izložba „Rodni identiteti“ autora Kristofera Andrića je 6.10. organizovana u Art Kinu „Kriterion“ u Sarajevu. Izložbu su pratili tekstovi Liama Isića koji propituju rod i govore o transrodnosti na njemu specifičan način. Ova izložba je revolucionaran događaj za Bosnu i Hercegovinu u kojoj položaj trans osoba nije na zavidnom nivou, kako po pitanju odnosa društva prema tra ns osobama, tako i u pogledu zakonskih regulativa i ljudskih prava. Takođe, ova izložba je prvi javni događaj neformalne aktivističke grupe trans osoba „Trans Bosna i Hercegovina“, koja okuplja trans osobe Bosne i Hercegovine i počinje svoje djelovanje u pravcu borbe za ljudska prava trans osoba u BiH.

U nastavku ovog teksta, Kris i Liam govorili su za Trans Mrežu Balkan o samoj izložbi, djelovanju „Trans Bosna i Hercegovina“, položaju trans osoba u BiH i trans zajednici.

Kako je nastala ideja za izložbu “Rodni identiteti” i šta sve predstavlja izložba?

Kristofer Andrić: Godimg_7385inama razvijam koncept u kojem radim grafike i pokušavam da prikažem svoje aktivističko djelovanje kroz svoju umjetnost što bi ujedno bila i bachelor teza za fax. Ideja je bila dokazati da je grafika fludna sa svojim tehnikama kao što ima dosta rodnih identiteta i kroz spajanje različitih tehnika sam radio na psihološkom shvaćanju trans osoba, kasnije sam se pozabavio sa tijelom. Svaki rad predstavlja kritiku društva. Iste radove sam imao priliku predstaviti unutar BiH i u inozemstvu na residency programima. Moja izložba popraćena Liamovim tekstom i prezetancijom je bila dovoljna za one osobe koje su htjele da dodju, da se edukuju, da uživaju.

Isić Liam: Kris i ja se znamo dosta dugo, i zajedno smo učestvovali u mnogim aktivističkim akcijama, tako da smo odlučili da zajedničkim snagama organiziramo izložbu, koja bi ujedno bila i prva ove vrste u Sarajevu, i na taj način uradimo nešto novo, ali jako bitno u vidu borbe za ljudska prava, u ovom slučaju borbe za raznolikost rodnih identiteta. Koncept izložbe je predstavljanje nebinarnog svijeta rodnih identiteta, gdje smo Kris i ja izložili svoje radove i na različite načine predstavili rodove i sam mikro i makroaktivizam kojeg svakodnevno živimo.

 Kakvi su tekstovi pratili izložbu i koju poruku su nosili?

Isić Liam: Ja sam izložio par svojih tekstova, koji se direktno i indirektno dotiču ove teme. U tekstovima sam se uveliko koristio komparacijama i pokušao ovu tabu temu uporediti s poznatim književnim djelima, filozofijama, ličnim pričama, i pravim sistemom. Cilj nije bio samo uporediti, nego i sjediniti razne priče, teorije, i svakodnevni život, te na taj način simplificirati ovu naizgled kompleksnu temu.

 Kakva je situacija za trans osobe u BiH?

Isić Liam: Trans* osobe u Bosni i Hercegovini, tačnije u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine, nisu postojane. U skorije vrijeme je nastao zakon o diskriminaciji na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, međutim prava trans* osoba nisu definirana, što bi značilo da trans* osobe nisu pravno zaštićene i finansijski podržane u procesu tranzicije.

 Da li se svijest opšte populacije o trans osobama mijenja?

Isić Liam: Vjerujem da se mijenja svijest ljudi o trans* osobama, za sad je to uži krug ljudi koji okružuju nas, ali vjerujem da ćemo daljim radom i saradnjom s NV organizacijama plasirati ovu temu široj publici, i samim tim pozitivno djelovati na mijenjanje svijesti opšte populacije.

 Kakav je bio odziv ljudi na izložbu?

Kristofer Andrić: Sto se tiče odaziva za izložbu ja sam se ugodno iznenadio. Još vrijeme nam nije služilo. Za razliku od posjećenosti na prijašnjim izložbama , jer ljudi nemaju naviku da posjećuju izložbe, bio je skoro pa pun Kriterion ljudi koji su dio lgbt zajednice i koji nisu.

14797419_10154272606164678_1645506290_n
Fotografija: Naida Kučukalić

 Da li postoji trans zajednica u BiH? Ko
je su glavne prepreke u aktivnostima i okupljanjima trans zajednice?

Kristofer Andrić: Naravno da postoji zajednica, samo nije toliko vidljiva. Mislim da je najveći problem u individuama, kako se ljudi nose sa svojim identitetom. Da li imaju ok odnost sa ljudima oko sebe, da li žele da budu out, jer Sarajevo i nije toliko sigurno mjesto.

 Da li “Trans BiH” planira još neke aktivnosti u budućnosti?

Kristofer Andrić: Što se mene tiče da. Očekujte još akcija u budućnosti. 🙂

Autor: Jovan Džoli Ulićević

 

Plesanje sa sjenkom

13618180_10153891067494862_135872046_nProlazim ulicama mokrim od duge ljetne kiše dok zeleno lišće lagano pleše na vjetru. Razna lica pored mene prolaze kao na muzičkim spotovima s puno ekrana a u svakom malom ekranu drugačije lice. Kiša se tiho i podmuklo sprema u novi napad. Ne razmišljam o bijegu jer volim njene udarce. Besciljno koračam pločnicima grada koji mi je sad već prirastao k srcu i čini mi se da negdje pored, iza ili ispred mene korača neki drugi oblik mene. Onaj koji je slobodan da djetinjasto skakuće kroz lokve ili da pleše s uličnom lampom kao da se nalazi u crno bijelom filmu o ljubavi. Onaj koji kišu lovi očima i zoru dočekuje na vrhu svemira. Onaj koji je dovoljno samouvjeren da dvorodnost koristi bilo kad i bilo gdje, koji je dovoljno hrabar da ispravi svoje sugovornike kad koriste rod koji u tom trenutku nije poželjan. Želim biti onaj ja koji je davno prigrlio svaki djelić svojeg identiteta i o njima govori s ponosom i bez uzmicanja. Želim biti onaj ja koji je danas samo sjenka.

I onda krenem razmišljati šta je to što budi mene onakvu kakva želim biti i odgovor je uvijek isti. Pozitivna energija dolazi od nas samih, od naše moći da vladamo vlastitim tijelom i umom, od divne mogućnosti da kroz vlastite oči vidimo svijet u cijeloj njegovoj ljepoti. Onda ta energija privlači druge, slične, energije i probudiš se jednog jutra sa shvaćanjem da, iako kažu da nijedan čovjek nije i ne može biti otok, svie smo mi otoci povezani različitim energijama koje se privlače kao što se privlače struje raznih voda koje povezuju otoke svijeta. Energije se međusobno privlače i isprepliću. Put ka bivanju bićem kakvim istinski želimo biti, sastoji se od razvijanja vlastite energije i omogućavanju toj energiji da se isprepliće s drugima jer najveći rast se postiže kroz interakcije s različitim oblicima postojanja.

Ulice se sad već lagano suše, jedan od onih dana kad nebo čas plače, čas se smije, a ponekad čak i istovremeno. Moja sjenka razigrano pored mene korača, kao da me pomalo izaziva. Nasmiješim joj se i pomislim da smo sad možda mrvicu bliže.  

Autor_ka: A.S.T.

Smišljaj s nama TMB logo!

Želimo da logo TMB-a oslikava ono što TMB predstavlja svima nama, naše vrijednosti, i da stvorimo mjesto koje će biti naše zajedničko, pa i tako što ćemo zajedno osmisliti logo Trans Mreže Balkan! 🙂 Zato te molimo – koliko god da jesi ili nisi uključen_a u TMB – da odgovoriš začas na ovih 3-5 pitanja najkasnije do 14.02.2016.godine. Nakon toga ćemo objaviti poziv za dizajn logo-a (otvoren za sviju!!), uzimajući u obzir pristigle odgovore na ovaj upitnik! Hvala ti što sudjeluješ i pomažeš u stvaranju naše zajednice 🙂

Ako ti se ne očita formular ispod, možeš mu pristupiti i na ovome linku.