“Transovci” izveli akciju “Slavimo ljudske različitosti” u Podgorici

                                                                                                                                                                                                               fb-cover-transNeformalna grupa trans osoba „Transovci“ koja djeluje u okviru organizacije „Queer Montenegro“ poslala je poruku da je došlo vrijeme da poštujemo i slavimo sve ljudske identitete i tijela, kroz akciju „Slavimo ljudsku različitost“.

Ovom akcijom usmjerenom ka institucijama, akademskoj i naučnoj javnosti, kreirani su i poslati materijali koji nose poruke da biti različit u odnosu na rod i izgled tijela nisu i ne mogu biti tretirani kao poremećaji, već kao prirodne ljudske različitosti.

Akcija je realizovana povodom Međunarodnog dana akcije za trans depatologizaciju koji se obilježava 22. oktobra i Međunarodnog dana svijesti o interseksualnim osobama, 26. oktobar, a koji se obilježavaju širom svijeta sa ciljem podizanja svijesti o raznolikosti rodnih identiteta i ljudskih tijela, kao i rušenja predrasuda o postojanju dvije jasne rodne kategorije – muške i ženske – koje su određene izgledom genitalija.

Nažalost, u današnje vrijeme, kada smo sve svjesniji različitosti koja nas okružuje, u Crnoj Gori je još uvijek prisutna stigmatizacija i diskriminacija svih osoba koje se ne uklapaju u društveno određene rodne uloge i izražavanja.

Na ovaj način, transrodne i interseksualne osobe su čak i od većine medicinskih stručnjaka posmatrane kroz prizmu „poremećaja“ i „abnormalnosti“. Ovo za posljedicu ima i činjenicu da transrodne osobe i dalje moraju imati medicinsku dijagnozu pod šifrom F.64. koja spada u kategoriju mentalnih poremećaja, kako bi bile u mogućnosti da pristupe zdravstvenom sistemu, te ostvare pravo na zdravstvenu zaštitu i započnu proces prilagođavanja pola. Dodatno, interseksualne osobe se još na samom rođenju podvrgavaju raznim korektivnim intervencijama u cilju „normalizacije“ i prilagođavanja onom polu koji ljekari izaberu kao odgovarajući.

Položaj u kojem se nalaze transrodne i interseksualne osobe u Crnoj Gori je na ovaj način u potpunoj suprotnosti sa osnovnim ljudskim pravima koja su jednaka za sve ljude, bez obzira na njihov rodni identitet i/ili izgled tijela.

Cilj depatologizacije trans identiteta jeste prestanak posmatranja rodne raznolikosti kao mentalnog poremećaja i slavljenje ljudske unikatnosti i različitosti u svom punom sjaju. Depatologizacija svih rodnih identiteta je nastojanje da se medicinski, pravni i društveni stavovi i djelovanje dovedu u sklad sa naučnim saznanjima o rodu i polu, kao i sa međunarodno priznatim ljudskim pravima, u cilju smanjenja nasilja, diskriminacije i stigmatizacije osoba čiji se rodni identiteti i/ili izražavanje ne slažu sa normama nekog društva.

Akcija „Slavimo ljudsku različitost“ je realizovana u okviru projekta „Izgradnja trans zajednice u Crnoj Gori“ podržanog od strane Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.

Preuzeto sa: queermontenegro.org

card-01-1

card-05 card-04 card-03 card-02

Prođimo ispod duge zajedno! Uspješna akcija Transovaca u Crnoj Gori :)

Transovci akcijaMEČestitamo Transovcima na uspješnoj akciji za podizanje svijesti o trans osobama u Crnoj Gori! “Transovci” su neformalna trans grupa  koja djeluje u okviru LGBTIQ Asocijacije Queer Montenegro. Akcija pod nazivom “Prođimo ispod duge zajedno” je provedena povodom obilježavanja Međunarodnog dana vidljivosti trans osoba (31.03).

Podizanje vidljivosti trans, inter i rodno varijantnih osoba je od velike važnosti jer prava za koja se borimo nisu posebna prava – to su ona ista prava koja postoje da bi zaštitila sve osobe od diskriminacije i nasilja. Sve dok bilo koja osoba ili grupa nema osnovna ljudska prava, nema ih niko! Zato se moramo boriti zajedno za svijet bez nasilja i diskriminacije!

Solidarno! <3

 

 

 

Podrška na Balkanu

Pronađi ovdje informacije o izvorima podrške u nekim od zemalja na Balkanu – zasad imamo BiH, Crnu Goru i Hrvatsku, a uskoro nadamo se i više! 🙂 Piši ispod o svojim iskustvima ili pitanjima!

Bosna i Hercegovina

Prema Zakonu o zabrani diskriminacije BiH, zabranjena je diskriminacija i na osnovu spola, spolnog izražavanja i drugih okolnosti, tako da su u BiH i trans i inter osobe zaštićene od diskriminacije. Ako doživiš diskriminaciju, možeš to prijaviti Instituciji Ombudsmana za ljudska prava, tako što ćeš popuniti ovaj obrazac i poslati ga na info@ombudsmen.gov.ba. Možeš i tražiti besplatnu pravnu pomoć ili pravni savjet od Diskriminacija.ba tako da se javiš na info@diskriminacija.ba ili SOC-u (pravna pomoć i savjetovanje, psihološko savjetovanje, i drugi sadržaji za LGBT zajednicu).

Crna Gora

Ukoliko smatraš da ti treba kontakt sa bilo kim od stručnjaka u Crnoj Gori, želiš početi tranziciju ili jednostavno trebaš zdravstvene i pravne informacije i/ili savjet, možeš se obratiti Queer Montenegru!

Ustav Crne Gore zabranjuje neposrednu i posrednu diskriminaciju „po bilo kom osnovu“ (čl. 8), pri čemu ne nabraja nijedan poseban osnov, pa ni seksualnu orjentaciju. Ustav zabranjuje i izazivanje ili podsticanje mržnje ili netrepeljivosti po bilo kom osnovu (čl. 7). Posebnom odredbom proglašena je i jednakost svih lica pred zakonom, bez obzira na bilo koje lično svojstvo (čl. 17, st. 2).

Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje diskriminaciju zasnovanu, pored ostalog, i na rodnom identitetu i seksualnoj orjentaciji (čl. 2, st. 2). U poglavlju u kome su navedeni posebni oblici diskriminacije, u članu pod nazivom ”Diskriminacija po osnovu rodnog identiteta i seksualne orjentacije” (čl. 19), predviđeno je da se diskriminacijom smatra ”svako pravljenjerazlike, nejednako postupanje ili dovođenje u nejednak položaj lica po osnovu rodnog identiteta ili seksualne orijentacije”, kao i da svako ima pravo da izrazi svoj rodni identitet i seksualnu orijentaciju, ali i da se ne može pozvati da se o tome javno izrazi.

Iako bi ova odredba trebalo da omogući odgovarajuću zaštitu LGBT osoba od diskriminacije, činjenica da termin ”rodni identitet” ili ”seksualna orijentacija” nisu definisani u zakonu, kao ni u obrazloženju za njegovo usvajanje,  može dovesti do problema u praksi.

Hrvatska

Za pravnu pomoć možeš se javiti Trans Aid-u ili Zagreb Pride-u. Također se možeš javiti i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljici za djecu ili Pučkoj pravobraniteljici.

Za podršku (grupnu ili individualnu) se možeš javiti Trans Aid-ovom TRANSavjetovanju.

Za roditelje trans osoba postoji i Inicijativa TransParent pri Trans Aid-u.

Ako se nalaziš u Rijeci, možeš se javiti i udruzi LORI koje imaju psihološko savjetovalište.

Ako si doživio_la seksualno nasilje, slobodno se javi Ženskoj sobi u sklopu koje je Centar za žrtve seksualnog nasilja.

Za student_ic_e u Zagrebu, također postoji i LGBTIQ inicijativa Filozofskog fakulteta ‘AUT’.

Zakon o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine 85/2008, 112/2012) navodi i rodni identitet i izražavanje kao osnove za zaštitu od diskriminacije.

Kazneni zakon (Narodne novine 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015) uključuje odredbe o kaznama predviđenim za povrede ravnopravnosti, javnog poticanja na nasilje i mržnju, kao i zločin iz mržnje počinjeni protiv osobe na osnovu njenog rodnog identiteta.

Zakon o elektroničkim medijima (Narodne novine 153/2009, 84/2011, 94/2013, 136/2013) navodi kako nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i štititi mržnju ili diskriminaciju na osnovi rodnog identiteta ili izražavanja.

Makedonija

Za podršku i informacije u Makedoniji, možeš se javiti LGBT United Tetovo / Makedonija (web stranica), ili na njihovom Fejsu.

Srbija

Gayten-LGBT organizira grupe (samo)podrške za trans osobe. Također se možeš javiti i na LGBTIQ SOS telefon.

U organizaciji NVO Egal postoji Drop in centar koji predstavlja prostor u kojem se trans osobe osećaju bezbjedno i ugodno, gdje mogu da dobiju savjet, pomoć, podršku, kao i da se odmore, prenoće i obave eventualne druge potrebe (lična higijena, pranje veša, itd.).

Gdje ti nailaziš na podršku? Pružaju li nam npr. antidiskriminacijski zakoni podršku? Udruge? Podijeli svoju priču, svoja iskustva, postavi pitanja! 🙂

Trans zdravlje Crna Gora

Na osnovu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju (Član 16b) Crna Gora pokriva 80% troškova „promjene pola iz medicinskih razloga“. Takođe je u čl. 16b, st. 5 predviđeno da “kriterijume za utvrđivanje medicinskih razloga za promjenu pola propisuje organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja (u daljem tekstu: Ministarstvo).” Ministarstvo je donijelo Pravilnik o utvrđivanju medicinskih razloga za promjenu pola (Službeni list Crne Gore, broj 47/2014) u kojem je definisano 7 mišljenja stručnjaka (psihijatar, psiholog, endokrinolog, internista, ginekolog, urolog, socijalni radnik) na osnovu kojih se donosi pozitivno mišljenje za pokrivanje troškova tranzicije iz zdravstvenog osiguranja.

Operacija prilagođavanja pola nije dostupna u Crnoj Gori, ali zdravstveno osiguranje pokriva troškove operacija u Beogradu. Psihološko i psihijatrijsko savjetovanje su dostupni u Crnoj Gori u Centru za mentalno zdravlje gdje rade psihijatar i psiholog koji imaju iskustva u radu sa trans osobama. Takođe, u KCCG radi endokrinolog koji takođe ima iskustva u radu sa trans osobama. Za kontakt sa ovim stručnjacima, piši “Queer Montenegru” na mail queer.montenegro@gmail.com. Takođe, u Crnoj Gori je dostupna hormonska terapija u privatnim apotekama, koja se može dobiti uz izvještaj ljekara specijaliste. Postupci poput laserskog uklanjanja dlaka, terapije glasa i pohranjivanja reproduktivnih ćelija ne postoje u CG.

 Slobodno podijeli ako imaš ikakva iskustva u ovom pogledu! A i piši ispod o svim svojim iskustvima, pitanjima, komentarima vezanim za zdravstvo u Crnoj Gori!

Crna Gora

DOKUMENTA

Promjena imena

Postupak promjene imena u Crnoj Gori regulisan je Zakonom o ličnom imenu, Sl. list Crne Gore br. 47/08 Jednom određeno lično ime može se promijeniti.  Lično ime ili samo prezime ili samo ime može se promijeniti nakon promjene porodičnog ili ličnog statusa (usvojenje, utvrđivanje očinstva ili materinstva, sklapanje, razvod ili poništenje braka) ili po zahtjevu crnogorskog državljanina (Član 9). Pravo na slobodan izbor ličnog imena ne smije se ograničiti, osim ako je to potrebno radi zaštite javne bezbjednosti ili prava i sloboda drugih lica. Ovo znači da se promjena imena obavlja na lični zahtev, nije uslovljena „promjenom pola“, a jedino ograničenje koje se odnosi na promjenu imena je zaštita javne bezbjednosti i prava i slobode drugih.

To da se neko ime smatra “muškim” ili “ženskim” ili “rodno neutralnim” ne smije biti prepreka kod promjene imena, bez obzira koji pol ti piše u dokumentima. To znači da ako ti osoblje koje radi u upravi (MUP-u) odbije primiti zahtjev, ili odbiju napraviti promjenu samo zato što se po njihovom mišljenju to ime ne slaže sa polom koji ti je u dokumentima ili slično, znači da to osoblje krši Zakon i slobodno se možeš žaliti na njihDo sad u Crnoj Gori nijedna osoba nije naišla na prepreku prilikom mijenjanja imena, čak naprotiv, do sad su svi pokušaji promjene ličnog imena završili uspješno. Međutim, ukoliko naiđeš na poteškoće prilikom promjene ličnog imena, piši nam ispod, a možeš se obratiti i organizaciji „Queer Montenegro“ i dobiti besplatnu pravnu pomoć.

Budući da je promjena imena odvojena od promjene oznake pola u dokumentima, moguće je da ćeš imati npr. “muško” ime i ženski spol ili obratno, te JMBG (matični broj) iz kojeg se može vidjeti pol ostaje isti dok god se i oznaka pola u dokumentima ne promijeni, što nažalost može stvoriti razne probleme i komplikacije (npr. pri zapošljavanju, upisu u školu/fakultet, itd.).

Promjena ličnog imena koja je posljedica promjene porodičnog i ličnog statusa upisuje se u matične registre u skladu sa zakonom. Promjena ličnog imena po zahtjevu (Član 14 i 18) upisuje se u matične registre na osnovu konačnog, odnosno pravosnažnog rješenja o promjeni ličnog imena, u skladu sa zakonom.Matične registre vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore. Za navedene  promjene nadležna je Područna jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova u kojoj lice ima prebivalište.

Postupak promjene ličnog imena je sljedeći:

  1. Popuniš zahtjev za promjenu ličnog imena u Područnoj jedinici MUP-a u kojoj ti je registrovano prebivalište
  2. Uz zahtjev prilažeš sljedeće dokumente:
    – Lična dokumenta za utvrđivanje identiteta (lična karta)
    – Izvod iz matične knjige rođenih
    – Uplatnica za taksu
  3. Nakon što predaš zahtjev sa propratnom dokumentacijom čekaš rješenje o promjeni imena
  4. S tim rješenjem možeš izvaditi novi rodni list, novu ličnu kartu, vozačku, nove kartice u bankama (neke banke to naplaćuju), promijeniti podatke u bankama, u poreznoj, u školi/fakultetu/poslu/birou, itd.

Ukoliko si maloljetna osoba prije dostizanja punoljetstva ime ne možeš promijeniti bez saglasnosti roditelja ili staratelja (Član 16 i 17). Takođe, za promjenu imena potreban je i tvoj pisani pristanak. Ako promjenu ličnog imena zahtijeva jedan roditelj, uz zahtjev mora priložiti saglasnost drugog roditelja. Ako roditelji žive odvojeno, promjenu ličnog imena maloljetnog lica može zahtijevati roditelj kod koga to lice živi, odnosno kojem je to lice povjereno na čuvanje i vaspitanje, ako se sa tim saglasi drugi roditelj. Ako u slučaju drugi roditelj ne da saglasnost za promjenu ličnog imena maloljetnog lica, organ starateljstva pruža pomoć roditeljima u postizanju sporazuma. Ako promjenu imena zahtijeva staratelj maloljetnog lica, uz zahtjev mora priložiti odobrenje nadležnog organa starateljstva.

Izuzeci od prava za promjenu imena su:

  • ako si osuđen_a za krivično djelo dok kazna nije izvršena, ili dok traju pravne posljedice osude
  • u slučaju da lice protiv koga teče sudski postupak za krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti podnese zahtjev za promjenu ličnog imena ili samo prezimena ili samo imena, Ministarstvo je dužno da u roku od tri dana od dana donošenja rješenja o promjeni ličnog imena o tome obavijesti nadležni sud.

Pravno priznanje roda i promjena matičnog broja

U Crnoj Gori pojam transrodne osobe uopšte ne postoji u Zakonu o matičnim registrima (Sl. list CG 47/08) i Zakonu o centralnom registru stanovništva (Sl. list CG 49/07), međutim ova 2 zakona regulišu postupak promjene ličnih dokumenata u slučaju “promjene pola” (Član 6 i 14; Član 22 i 27)

Na osnovu dopisa Ministarstva unutrašnjih poslova na zahtjev za pristup informacijama “crnogorski državljanin koji je hirurškim putem promjenio pol zahtjev za  promjenu pola, ličnog imena (lično ime u skladu sa Zakonom o ličnom imenu obuhvata ime i prezime lica), jedinstvenog matičnog broja i zahtjev za izdavanje identifikacionih dokumenata  podnosi područnoj jedinici ili filijali za upravne unutrašnje poslove Ministarstva unutrašnjih poslova u opštini u kojoj ima prebivalište. Članom 152 Zakona o opštem upravnom postupku (“Sl.list RCG,br.60/03,73/10,32/11) propisano je da se činjenice na osnovu kojih se donosi rješenje utvrđuju dokazima. Kao dokaz mogu se upotrijebiti sva sredstva podesna za utvrđivanje stanja stvari i koja odgovaraju pojedinom slučaju, kao što su isprave, iskazi svjedoka, izjave stranaka, nalazi i mišljenja vještaka, uviđaj. Dokaz iz zdravstvene ustanove je jedini relevantan dokaz u postupku odlučivanja ukoliko je lice promjenilo pol hirurškim putem, što znači da je prije podnošenja gore navedenih zahtjeva potrebno da je lice završilo postupak promjene pola, i da o tome posjeduje medicinsku dokumentaciju. Lice koje je podnijelo zahtjev za promjenu pola, ličnog imena, jedinstvenog matičnog broja kao i zahtjev za izdavanje novih identifikacionih dokumenata, je dužno da ispravu, odnosno medicinsku dokumentaciju, koja utiče na promjenu ličnog stanja dostavi Ministarstvu unutrašnjih poslova. Ukoliko istu ne dostavi Ministarstvu, ono će je po službenoj dužnosti zatražiti od nadležne zdravstvene ustanove. Na osnovu odlučnih činjenica utvrđenih u postupku, Ministarstvo donosi rješenje o promjeni pola. Podnosiocu zahtjeva izdaje se rješenje o promjeni pola. Kada rješenje o promjeni pola postane pravosnažno Ministarstvo će na zahtjev rješenjem poništiti već određeni i odrediti novi jedinstveni matični broj, izvršiti promjenu ličnog imena i izdati nova identifikaciona dokumenta.”

Dakle, oznaku pola i matični broj u ličnim dokumentima nije moguće promijeniti bez obavljenih hirurških zahvata. Međutim, kako zakon ne definiše jasno ovo polje, još uvjek nije bilo slučajeva da je neko pokušao promijeniti ove informacije u svojim dokumentima bez obavljenih operacija. Ukoliko želiš promijeniti oznaku pola i matični broj u ličnim dokumentima, postupak je sledeći:

  1. Podneseš zahtjev za promjenu matičnog broja i oznake pola
  2. Uz zahtjev prilažeš sledeća dokumenta:
    – Ličnu kartu
    – Dokaz o “promjeni pola”
    – Rješenje od MUP-a o poništavanju starog i određivanju novog matičnog broja nakon donošenja istog
  1. Nakon što predaš zahtjev sa propratnom dokumentacijom čekaš rješenje o promjeni pola
  2. S tim rješenjem možeš izvaditi novi rodni list, novu ličnu kartu, vozačku, nove kartice u bankama (neke banke to naplaćuju), promijeniti podatke u bankama, u poreznoj, u školi/fakultetu/poslu/birou, itd.

U identifikacionim dokumentima kasnije ne stoji podatak o promjeni matičnog broja i oznake pola, već samo novi matični broj. Matični broj upisuje se u službene evidencije kao i javne isprave koje se licu izdaju na osnovu tih evidencija. Ministarstvo ne vodi  posebnu evidenciju o zahtjevima za promjenu pola.  

Rado bismo čulei kako ti je postupak promjene imena i/ili oznake pola u ličnim dokumentima išao ako već imaš iskustva s tim, je li bilo problema i poteškoća, ako možeš, navedi i o kojem se matičnom uredu radilo, je li osoblje bilo posebno dobro ili loše u svom pristupu, ima li nešto bitno što nije ovdje spomenuto, itd. tako da komentiraj i piši ispod!

Piši nam ispod o svojim iskustvima, pitanjima, komentarima i slično!