Podrška na Balkanu

Pronađi ovdje informacije o izvorima podrške u nekim od zemalja na Balkanu – zasad imamo BiH, Crnu Goru i Hrvatsku, a uskoro nadamo se i više! 🙂 Piši ispod o svojim iskustvima ili pitanjima!

Bosna i Hercegovina

Prema Zakonu o zabrani diskriminacije BiH, zabranjena je diskriminacija i na osnovu spola, spolnog izražavanja i drugih okolnosti, tako da su u BiH i trans i inter osobe zaštićene od diskriminacije. Ako doživiš diskriminaciju, možeš to prijaviti Instituciji Ombudsmana za ljudska prava, tako što ćeš popuniti ovaj obrazac i poslati ga na info@ombudsmen.gov.ba. Možeš i tražiti besplatnu pravnu pomoć ili pravni savjet od Diskriminacija.ba tako da se javiš na info@diskriminacija.ba ili SOC-u (pravna pomoć i savjetovanje, psihološko savjetovanje, i drugi sadržaji za LGBT zajednicu).

Crna Gora

Ukoliko smatraš da ti treba kontakt sa bilo kim od stručnjaka u Crnoj Gori, želiš početi tranziciju ili jednostavno trebaš zdravstvene i pravne informacije i/ili savjet, možeš se obratiti Queer Montenegru!

Ustav Crne Gore zabranjuje neposrednu i posrednu diskriminaciju „po bilo kom osnovu“ (čl. 8), pri čemu ne nabraja nijedan poseban osnov, pa ni seksualnu orjentaciju. Ustav zabranjuje i izazivanje ili podsticanje mržnje ili netrepeljivosti po bilo kom osnovu (čl. 7). Posebnom odredbom proglašena je i jednakost svih lica pred zakonom, bez obzira na bilo koje lično svojstvo (čl. 17, st. 2).

Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje diskriminaciju zasnovanu, pored ostalog, i na rodnom identitetu i seksualnoj orjentaciji (čl. 2, st. 2). U poglavlju u kome su navedeni posebni oblici diskriminacije, u članu pod nazivom ”Diskriminacija po osnovu rodnog identiteta i seksualne orjentacije” (čl. 19), predviđeno je da se diskriminacijom smatra ”svako pravljenjerazlike, nejednako postupanje ili dovođenje u nejednak položaj lica po osnovu rodnog identiteta ili seksualne orijentacije”, kao i da svako ima pravo da izrazi svoj rodni identitet i seksualnu orijentaciju, ali i da se ne može pozvati da se o tome javno izrazi.

Iako bi ova odredba trebalo da omogući odgovarajuću zaštitu LGBT osoba od diskriminacije, činjenica da termin ”rodni identitet” ili ”seksualna orijentacija” nisu definisani u zakonu, kao ni u obrazloženju za njegovo usvajanje,  može dovesti do problema u praksi.

Hrvatska

Za pravnu pomoć možeš se javiti Trans Aid-u ili Zagreb Pride-u. Također se možeš javiti i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljici za djecu ili Pučkoj pravobraniteljici.

Za podršku (grupnu ili individualnu) se možeš javiti Trans Aid-ovom TRANSavjetovanju.

Za roditelje trans osoba postoji i Inicijativa TransParent pri Trans Aid-u.

Ako se nalaziš u Rijeci, možeš se javiti i udruzi LORI koje imaju psihološko savjetovalište.

Ako si doživio_la seksualno nasilje, slobodno se javi Ženskoj sobi u sklopu koje je Centar za žrtve seksualnog nasilja.

Za student_ic_e u Zagrebu, također postoji i LGBTIQ inicijativa Filozofskog fakulteta ‘AUT’.

Zakon o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine 85/2008, 112/2012) navodi i rodni identitet i izražavanje kao osnove za zaštitu od diskriminacije.

Kazneni zakon (Narodne novine 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015) uključuje odredbe o kaznama predviđenim za povrede ravnopravnosti, javnog poticanja na nasilje i mržnju, kao i zločin iz mržnje počinjeni protiv osobe na osnovu njenog rodnog identiteta.

Zakon o elektroničkim medijima (Narodne novine 153/2009, 84/2011, 94/2013, 136/2013) navodi kako nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i štititi mržnju ili diskriminaciju na osnovi rodnog identiteta ili izražavanja.

Makedonija

Za podršku i informacije u Makedoniji, možeš se javiti LGBT United Tetovo / Makedonija (web stranica), ili na njihovom Fejsu.

Srbija

Gayten-LGBT organizira grupe (samo)podrške za trans osobe. Također se možeš javiti i na LGBTIQ SOS telefon.

U organizaciji NVO Egal postoji Drop in centar koji predstavlja prostor u kojem se trans osobe osećaju bezbjedno i ugodno, gdje mogu da dobiju savjet, pomoć, podršku, kao i da se odmore, prenoće i obave eventualne druge potrebe (lična higijena, pranje veša, itd.).

Gdje ti nailaziš na podršku? Pružaju li nam npr. antidiskriminacijski zakoni podršku? Udruge? Podijeli svoju priču, svoja iskustva, postavi pitanja! 🙂

Trans zdravlje Hrvatska

Iako postoji službena lista stručnjka_inja koju je objavilo Ministarstvo zdravlja (Narodne novine 59/2015), iskustva s tim osobama su različita te se doznaje da neke od njih nemaju adekvatna znanja i imaju štetne stavove i pristupe u radu. Ako ti treba psiholog_inja, psihijat_ar_rica, endokrinolog_inja ili ginekolog_inja, preporučujemo da pogledaš Trans Aid-ovu listu stručnjaka i stručnjakinja.

Na listi Ministarstva zdravlja su osobe iz područja psihologije, psihijatrije, endokrinologije, ginekologije i krirugije (samo za “gornje” operacije za uklanjanje dojki). Trenutno se u Hrvatskoj ne obavljaju “donje” operacije (većina kojima je to potrebno ide u Srbiju ili drugdje). Napomena: dr. Arbanas sada radi u Klinici za psihijatriju Vrapče, a  čujemo da dr. Moravek više ne radi u Hrvatskoj.

Ako ti je potrebna psihološka podrška, možeš kontaktirati psihologa_inju kod koje_g želiš ići i dogovori termin, pa od liječni_ce_ka opće medicine tražiti crvenu uputnicu za psihološki pregled. Nekim osobama nije ugodno liječnic_a_i_ma opće medicine spominjati da je to zbog trans tematike pa se može navesti drugi razlog. Sve psihološke i psihijatrijske preglede, obrade, savjetovanja, testiranja i slično za sada pokriva HZZO.

Ako ti je potrebna hormonalna terapija, tijekom posjeta psiholog_u_inji i psihijatr_ici_u se možeš javiti i endokrinolog_u_inji radi dobivanja liste pretraga koje je potrebno obaviti prije početka hormonalne terapije. Nakon završetka psihološke i psihijatrijske obrade i obavljenih pretraga, dogovoriš termin s endokrinolog_om_injom, tražiš crvenu uputnicu od liječni_ka_ce opće medicine za endokrinološki pregled gdje, ukoliko su svi nalazi zadovoljavajući, endokrinolog_inja određuje terapiju u konzultaciji s tobom i dogovori nakon koliko trebaš doći na kontrolu. Preglede i pretrage potrebne za hormonalnu terapiju za sada pokriva HZZO, međutim, troškove samih hormona ne.

Ako ti je potrebna operacija uklanjanja dojki, nakon psihološke obrade, možeš tražiti crvenu uputnicu za pregled na plastičnoj kirurgiji, te se naručiti kod kirurga na pregled. Tijekom pregleda bi kirurg trebao dogovoriti termin i metodu operacije kao i pretrage koje je potrebno obaviti prije operacije. Ova operacija je trenutno pokrivena preko HZZO-a uz dopunsko osiguranje.

Iako su pohrana reproduktivnih stanica (sperma, jajne stanice i embriji), lasersko uklanjanje dlaka i terapija glasa dostupni u Hrvatskoj generalno, nisu regulirani specifično za trans osobe. Moguće je pohraniti spermu do 40.godine života (na teret HZZO-a). Za pohranu jajnih stanica i embrija nemamo podatke. Više o ovome pročitajte ovdje. Lasersko uklanjanje dlaka je za sada moguće samo u privatnim ustanovama na vlastiti trošak. Imamo informaciju da postoji osoba za terapiju glasa koja je trans-friendly i čekamo dopuštenje da objavimo na portalu kao i info je li to na teret zdravstvenog. 

Na službenoj listi stručnjka_inja koju je objavilo Ministarstvo zdravlja (Narodne novine 59/2015), kao i na Trans Aid-ovoj listi stručnjaka i stručnjakinja su navedenei nekei ginekolo_zi_ginje za koje se navodi da imaju iskustva u radu s trans osobama. Što se tiče uroloških pregleda, nažalost nemamo podataka.  

Ako imaš pitanja, dobra ili loša iskustva koja želiš podijeliti ili komentare, piši ispod!

Hrvatska

DOKUMENTI

Promjena imena

Rado bismo čulei kako ti je postupak promjene imena išao ako već imaš iskustva s tim, je li bilo problema i poteškoća, ako možeš, navedi i o kojem se matičnom uredu radilo, je li osoblje bilo posebno dobro ili loše u svom pristupu, ima li nešto bitno što nije ovdje spomenuto, itd. tako da komentiraj i piši ispod!

Postupak promjene imena je u Hrvatskoj reguliran Zakonom o osobnom imenu (Narodne novine 118/2012). Službeni postupak je opisan na stranicama Ministarstva uprave.

Bitno za istaknuti je da svaka osoba može i ima pravo promijeniti osobno ime (rijetki izuzeci su navedeni ispod). To da se neko ime smatra “muškim” ili “ženskim” ili “rodno neutralnim” ne smije biti prepreka kod promjene imena, bez obzira koji spol ti piše u dokumentima. To znači da ako ti osoblje koje radi u upravi (u matičnom uredu) odbije primiti zahtjev, ili odbiju napraviti promjenu samo zato što se po njihovom mišljenju to ime ne slaže sa spolom koji ti je u dokumentima ili slično, znači da to osoblje krši Zakon i slobodno se možeš žaliti na njih. Neke osobe jesu naišle na probleme, posebice u manjim mjestima, i nakon što bi se žalile bi uspjele promijeniti ime, budući da je zakon to i omogućio. Ako ti se to desi, slobodno se javi Trans Aid-u ili se direktno javi Ministarstvu uprave. Možeš se javiti i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.

Kjučne napomene za promjenu imena:

  • Gdje god ideš vezano za postupak promjene imena, imaj osobnu iskaznicu i OIB sa sobom
  • Cijeli postupak košta 100kn (30kn za uvjerenje suda + 70kn kod predaje zahtjeva za promjenu), ali onda dodatno košta npr. vađenje osobne iskaznice, vozačke dozvole, nekad i izdavanje novih bankovnih kartica, itd. Neke su osobe izuzete od plaćanja ovih 70kn za zahtjev (ovisno o primanjima kućanstva, to slobodno pitaj u matičnom uredu da ti objasne)
  • Budući da je promjena imena odvojena od promjene oznake spola u dokumentima, moguće je da ćeš imati npr. “muško” ime i ženski spol ili obratno, te JMBG (matični broj) iz kojeg se može vidjeti spol ostaje isti dok god se i oznaka spola u dokumentima ne promijeni
  • Nakon promjene imena, u novom rodnom listu nije vidljivo koje ti je ime bilo prije promjene, tako da se možeš osigurati od potencijalne diskriminacije, nasilja i neugodnih situacija po ovoj osnovi i imati kontrolu nad time kome želiš reći podatke poput starog imena. Nažalost, vrata diskriminaciji, nasilju i neugodnim situacijama i dalje su otvorena što se tiče osobnih dokumenata dok god pravno priznanje roda, tj.postupak promjene oznake spola, ne bude jednako jednostavno i pristupačno kao postupak promjene osobnog imena.

 

Postupak promjene imena je sljedeći:

  1. Izvadiš uvjerenje suda (inače općinski sud, u Zagrebu kazneni sud) da se protiv tebe ne vodi krivični postupak (u svrhu promjene osobnog imena), plaća se 30kn biljega za to (obično se mogu kupiti na kioscima), inače se dobije isti ili sljedeći dan, postupak je detaljnije opisan ovdje.
  2. Odeš u ured opće/državne uprave (tj. matični ured) prema mjestu prebivališta (ili ako se ne nalaziš u mjestu prebivališta, onda može i neki drugi matični ured, pa će osoblje tamo kontaktirati ured prema tvom mjestu prebivališta i na taj način to riješiti za tebe), i odeš u ured matica rođenih
  3. Popuniš zahtjev za promjenu osobnog imena, u kojem možeš navesti bilo koji razlog za promjenu osobnog imena, tako da možeš i ne moraš spominjati svoj rodni identitet kao razlog, čak bi trebalo biti moguće i odbiti navesti razlog budući da je “opravdani razlog” bio obavezan po starom zakonu ali od 2012.godine nije obavezan. Zahtjev potpišeš i uz njega priložiš gore navedeno uvjerenje suda da se protiv tebe ne vodi krivični postupak. Nikakva dodatna dokumentacija nije potrebna – ni medicinska, niti bilo kakva druga. Ako te netko uvjerava drugačije, opet se možeš žaliti na gore navedene kontakte.
  4. Nakon što predaš zahtjev, čekat ćeš otprilike par tjedana dok se postupak izvrši, i nakon toga će ti na adresu prebivališta stići rješenje o promjeni osobnog imena (ako je to problem, možda možeš pitati da ti šalju na neku drugu adresu – to provjeri s njima u uredu)
  5. S tim rješenjem možeš izvaditi novi rodni list, domovnicu, novu osobnu iskaznicu, vozačku, zdravstvenu iskaznicu, nove kartice u bankama (neke banke to naplaćuju), promijeniti podatke u bankama, u poreznoj, u školi/fakultetu/poslu/HZZ-u, itd.

Ako si maloljetna osoba, prije nego dođeš do punoljetnosti, ime ne možeš promijeniti bez podrške roditelja. U tom slučaju, za tebe zahtjev moraju popuniti oba roditelja, osim ako nisu u braku, onda popunjava roditelj s kojim živiš, a drugi roditelj daje svoj pristanak, tj. suglasnost. Ako taj drugi roditelj ne da svoju suglasnost, centar za socijalnu skrb treba utvrditi je li promjena imena u tvom interesu. Jedino ako se ne zna prebivalište drugog roditelja, ili uopće nema roditeljsku skrb je moguće da samo jedan roditelj podnese zahtjev bez uključivanja centra za socijalnu skrb. Također, bitno je da ako imaš preko 10 godina, da bi ti roditelji mogli promijeniti ime, moraju imati i tvoj pristanak.

 

Izuzeci od prava za promjenu osobnom imena su:

  • kad se novim imenom “vrijeđaju i ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral” (nije definirano tko i kako procjenjuje kada je to slučaj, no možda riječi poput psovki bi tu spadale, prijetnje, itd.)
  • ako predloženo osobno ime ne predstavlja osobno ime (osobno ime se sastoji od imena i prezimena, a svako od njih može imati jednu ili više riječi, tako da npr. crtež ne bi bilo ime jer nije sastavljen od riječi)
  • ako se protiv osobe vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti

Niti jedan od ovih slučajeva se ne odnosi na to kada npr. osoba mijenja ime iz “muškog” u “žensko” i slično, dakle, jedino ako trenutno traje neki kazneni postupak protiv tebe, nećeš moći promijeniti ime dok se to ne završi.

Ako imaš dodatnih pitanja, samo piši ispod!

 

Pravno priznanje roda i promjena matičnog broja:

U Hrvatskoj je trenutno pravno priznanje roda, tj. promjena oznake spola u dokumentima, dosta komplicirano. Na papiru postoji postupak, ali praksa se nekada razlikuje, tako da ćemo ispod opisati kako to izgleda na papiru i kako je u praksi. Molimo te da podijeliš sva svoja iskustva vezano za cijeli postupak, uključujući gdje su bila dobra iskustva, gdje loša, tvoje mišljenje kako bi to trebalo izgledati, itd., pa komentiraj ispod!

Službeno (čitaj: na papiru), pravno priznanje roda je regulirano Zakonom o državnim maticama  (izmjene kojima se postupak uveo su iz Narodnih novina 76/2013), i Pravilnikom o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu (Narodne novine 132/2014). Važno je istaknuti da prema Pravilniku, nijedna osoba ne smije biti prisiljena na podvrgavanje medicinskim postupcima (to uključuje kiruršku prilagodbu spola, sterilizaciju ili hormonsku terapiju), da bi mogla promijeniti dokumente, te da svaka osoba ima pravo na poštivanje njezinog osobnog i obiteljskog života u skladu s vlastitim rodnim identitetom. Također, bitno je i da se kao i sa promjenom imena, ne vidi ni promjena podatka o spolu u rodnom listu, tako da što se tiče dokumenata koje dobijete nakon završetka ove procedure imate potpunu zaštitu privatnosti, što te može zaštiti od potencijalne diskriminacije, nasilja i neugodnosti i izbor kome želite reći informacije poput toga da ti je podatak o spolu promijenjen. Problemi u društvu mimo dokumenata i dalje nažalost ostaju, a nije jasno regulirano što sa starim dokumentima, npr. diplome izdane prije promjene – zakoni to ne reguliraju u Hrvatskoj, mada je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova dala mišljenje da se svi dokumenti trebaju jednostavno uskladiti s novim podacima, i neki fakulteti su i već ranije izdavali izmijenjene diplome, pa bi trebali nastaviti tim tokom, posebice kako je to u duhu Zakona o državnim maticama koji je propisao zaštitu privatnosti kod promjene imena i oznake spola.

Hodogram ovog procesa je prikazan na slici ispod (klikni za veću verziju), a za detaljno objašnjenje postupka, čitaj dalje!

Hodogram - Prikupljanje mišljenja Hr

 

  1. Prikupiš pozitivno mišljenje ili o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu od psihologinje ili psihologa s Liste stručnjaka (Narodne novine 59/2015). Trenutno, za dobijanje ovog mišljenja potrebno je proći psihološko testiranje i obradu, što znači otprilike bar 3-4 posjete psiholog_inji_u (nekoliko sati testova plus razgovor).
  2. Prikupiš pozitivno mišljenje ili o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu od psihijatra ili psihijatrice s Liste stručnjaka (Narodne novine 59/2015). Trenutno, za dobijanje ovog mišljenje potrebno je prvo dobiti mišljenje psiholog_a_inje, te obaviti razgovor s psihijatr_ic_om (bar 1-2 posjete).
  3. Ako tražiš da ti daju mišljenje o promjeni spola (a ne “o životu u drugom rodnom identitetu”), trebat će ti pozitivno mišljenje o promjeni spola i od endokrinologinje ili endokrinologa s Liste stručnjaka (Narodne novine 59/2015). Ako tražiš da ti daju mišljenje o životu u drugom rodnom identitetu, endokrinologa_inju u pravilu možeš preskočiti. Nekada su znalie iz Nacionalnog zdravstvenog vijeća očekivati da se preda i mišljenje endokrinologinje_a čak i kada se radi o “životu u drugom rodnom identitetu” ali čini se da su tijekom 2017. shvatilie da prema Pravilniku ipak to mišljenje nije nužno. Endokrinolog_inja obično traži da je osoba neko vrijeme na hormonima prije izdavanja svog mišljenja, međutim, Pravilnik eksplicitno navodi da hormoni ne smiju biti preduvjet za to (članak 2 Pravilnika). 
  4. Odeš u regionalni (županijski) centar za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta (u Gradu Zagrebu nema centralni, pa odeš u lokalni prema mjestu prebivališta) i obratiš se osobi koja će ti izdati Izvješće o osobnim i obiteljskim prilikama. Smjernice po kojima su socijalne_i radnice_i dužne_i izraditi spomenuto Izvješće su dostupne na stranicama Ministarstva socijalne politike i mladih.
  5. Ispuniš “Zahtjev Nacionalnom zdravstvenom vijeću za davanje Mišljenja o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu” koji je Prilog I. Pravilnika.
  6. Gore navedenu papirologiju zajedno s dodatnom dokumentacijom (npr. pisma/nalaze od psiholog_a_inje, psihijatr_ice_a, i eventualno endokrinolog_inje_a) kopiraš sebi (da se ne izgubi), a originale preporučenom poštom (možda i uz povratnicu da imaš dokaz da je pošiljka primljena) pošalješ na adresu:
    Nacionalno zdravstveno vijeće
    Ministarstvo zdravlja
    Ksaver 200a
    10000 Zagreb
    Hrvatska
  7. Čekaš da dobiješ Mišljenje Nacionalnog zdravstvenog vijeća (o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, ovisno što su ti osobe u koracima 1, 2 i eventualno 3 zaokružile). Trenutno se ovo Mišljenje čeka nepoznato vrijeme (uglavnom od mjesec dana do nekoliko mjeseci ako je sva dokumentacija na mjestu) , iako prema Pravilniku bi to Mišljenje trebalo biti izdano u roku od 30 dana od kad podneseš zahtjev. Problem je što se nemamo kome žaliti osim da tužimo državu. Od proljeća 2016. kad su dobijena prva mišljenja Nacionalnog zdravstvenog vijeća, pa do kraja 2017.godine izdano je oko 65 pozitivnih mišljenja, nekoliko zahtjeva je bilo na čekanju za nadopunu dokumentacije, a nijedno negativno mišljenje nije izdano.
  8. Sa Mišljenjem iz prethodnog koraka odeš u ured opće/državne uprave (tj. matični ured / ured matica rođenih) prema mjestu rođenja/prvog upisa (ili ako se ne nalaziš tamo, onda probaj i neki drugi matični ured, pa bi osoblje trebalo kontaktirati ured iz tvog mjesta rođenja/prvog upisa i na taj način to riješiti za tebe).
  9. Napišeš zahtjev za upisom promjene spola kao izmjene podataka u temeljnom upisu u matici rođenih i priložiš mu to Mišljenje od Nacionalnog zdravstvenog vijeća.
  10. Nakon što predaš zahtjev, čekat ćeš neko vrijeme dok se postupak izvrši (obično ne treba više od nekoliko dana), i nakon toga će ti na adresu prebivališta stići (ili možeš osobno podići u matičnom uredu) rješenje o upisu promjene spola (ako je to problem, možda možeš pitati da ti šalju na neku drugu adresu – to provjeri s njima u uredu). 
  11. S tim rješenjem trebaš izvaditi novi rodni list, domovnicu (to dvoje odmah možeš u matičnom uredu dobiti kad podigneš rješenje), novu osobnu iskaznicu, vozačku, promijeniti podatke u bankama, u poreznoj, HZZO-u, u školi/fakultetu/poslu/HZZ-u, itd.

Vidi i sekciju zdravlja za više informacija i iskustava sa gore navedenim stručnjakinjama i stručnjacima.

Za kraj, znamo da je ova procedura i dalje nedostupna onim osobama koje ne žele ili ne mogu proći kroz medicinski proces dijagnosticiranja, te bi procedura trebala biti jednostavna i pristupačna poput one za promjenu osobnog imena – dakle, temeljena na samoodređenju a ne medikalizaciji.

Imate pitanja? Komentare? Iskustva? Pišite ispod!