DOKUMENTI
Promjena imena
Rado bismo čulei kako ti je postupak promjene imena išao ako već imaš iskustva s tim, je li bilo problema i poteškoća, ako možeš, navedi i o kojem se matičnom uredu radilo, je li osoblje bilo posebno dobro ili loše u svom pristupu, ima li nešto bitno što nije ovdje spomenuto, itd. tako da komentiraj i piši ispod!
Postupak promjene imena je u Hrvatskoj reguliran Zakonom o osobnom imenu (Narodne novine 118/2012). Službeni postupak je opisan na stranicama Ministarstva uprave.
Bitno za istaknuti je da svaka osoba može i ima pravo promijeniti osobno ime (rijetki izuzeci su navedeni ispod). To da se neko ime smatra “muškim” ili “ženskim” ili “rodno neutralnim” ne smije biti prepreka kod promjene imena, bez obzira koji spol ti piše u dokumentima. To znači da ako ti osoblje koje radi u upravi (u matičnom uredu) odbije primiti zahtjev, ili odbiju napraviti promjenu samo zato što se po njihovom mišljenju to ime ne slaže sa spolom koji ti je u dokumentima ili slično, znači da to osoblje krši Zakon i slobodno se možeš žaliti na njih. Neke osobe jesu naišle na probleme, posebice u manjim mjestima, i nakon što bi se žalile bi uspjele promijeniti ime, budući da je zakon to i omogućio. Ako ti se to desi, slobodno se javi Trans Aid-u ili se direktno javi Ministarstvu uprave. Možeš se javiti i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.
Kjučne napomene za promjenu imena:
- Gdje god ideš vezano za postupak promjene imena, imaj osobnu iskaznicu i OIB sa sobom
- Cijeli postupak košta 100kn (30kn za uvjerenje suda + 70kn kod predaje zahtjeva za promjenu), ali onda dodatno košta npr. vađenje osobne iskaznice, vozačke dozvole, nekad i izdavanje novih bankovnih kartica, itd. Neke su osobe izuzete od plaćanja ovih 70kn za zahtjev (ovisno o primanjima kućanstva, to slobodno pitaj u matičnom uredu da ti objasne)
- Budući da je promjena imena odvojena od promjene oznake spola u dokumentima, moguće je da ćeš imati npr. “muško” ime i ženski spol ili obratno, te JMBG (matični broj) iz kojeg se može vidjeti spol ostaje isti dok god se i oznaka spola u dokumentima ne promijeni
- Nakon promjene imena, u novom rodnom listu nije vidljivo koje ti je ime bilo prije promjene, tako da se možeš osigurati od potencijalne diskriminacije, nasilja i neugodnih situacija po ovoj osnovi i imati kontrolu nad time kome želiš reći podatke poput starog imena. Nažalost, vrata diskriminaciji, nasilju i neugodnim situacijama i dalje su otvorena što se tiče osobnih dokumenata dok god pravno priznanje roda, tj.postupak promjene oznake spola, ne bude jednako jednostavno i pristupačno kao postupak promjene osobnog imena.
Postupak promjene imena je sljedeći:
- Izvadiš uvjerenje suda (inače općinski sud, u Zagrebu kazneni sud) da se protiv tebe ne vodi krivični postupak (u svrhu promjene osobnog imena), plaća se 30kn biljega za to (obično se mogu kupiti na kioscima), inače se dobije isti ili sljedeći dan, postupak je detaljnije opisan ovdje.
- Odeš u ured opće/državne uprave (tj. matični ured) prema mjestu prebivališta (ili ako se ne nalaziš u mjestu prebivališta, onda može i neki drugi matični ured, pa će osoblje tamo kontaktirati ured prema tvom mjestu prebivališta i na taj način to riješiti za tebe), i odeš u ured matica rođenih
- Popuniš zahtjev za promjenu osobnog imena, u kojem možeš navesti bilo koji razlog za promjenu osobnog imena, tako da možeš i ne moraš spominjati svoj rodni identitet kao razlog, čak bi trebalo biti moguće i odbiti navesti razlog budući da je “opravdani razlog” bio obavezan po starom zakonu ali od 2012.godine nije obavezan. Zahtjev potpišeš i uz njega priložiš gore navedeno uvjerenje suda da se protiv tebe ne vodi krivični postupak. Nikakva dodatna dokumentacija nije potrebna – ni medicinska, niti bilo kakva druga. Ako te netko uvjerava drugačije, opet se možeš žaliti na gore navedene kontakte.
- Nakon što predaš zahtjev, čekat ćeš otprilike par tjedana dok se postupak izvrši, i nakon toga će ti na adresu prebivališta stići rješenje o promjeni osobnog imena (ako je to problem, možda možeš pitati da ti šalju na neku drugu adresu – to provjeri s njima u uredu)
- S tim rješenjem možeš izvaditi novi rodni list, domovnicu, novu osobnu iskaznicu, vozačku, zdravstvenu iskaznicu, nove kartice u bankama (neke banke to naplaćuju), promijeniti podatke u bankama, u poreznoj, u školi/fakultetu/poslu/HZZ-u, itd.
Ako si maloljetna osoba, prije nego dođeš do punoljetnosti, ime ne možeš promijeniti bez podrške roditelja. U tom slučaju, za tebe zahtjev moraju popuniti oba roditelja, osim ako nisu u braku, onda popunjava roditelj s kojim živiš, a drugi roditelj daje svoj pristanak, tj. suglasnost. Ako taj drugi roditelj ne da svoju suglasnost, centar za socijalnu skrb treba utvrditi je li promjena imena u tvom interesu. Jedino ako se ne zna prebivalište drugog roditelja, ili uopće nema roditeljsku skrb je moguće da samo jedan roditelj podnese zahtjev bez uključivanja centra za socijalnu skrb. Također, bitno je da ako imaš preko 10 godina, da bi ti roditelji mogli promijeniti ime, moraju imati i tvoj pristanak.
Izuzeci od prava za promjenu osobnom imena su:
- kad se novim imenom “vrijeđaju i ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral” (nije definirano tko i kako procjenjuje kada je to slučaj, no možda riječi poput psovki bi tu spadale, prijetnje, itd.)
- ako predloženo osobno ime ne predstavlja osobno ime (osobno ime se sastoji od imena i prezimena, a svako od njih može imati jednu ili više riječi, tako da npr. crtež ne bi bilo ime jer nije sastavljen od riječi)
- ako se protiv osobe vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti
Niti jedan od ovih slučajeva se ne odnosi na to kada npr. osoba mijenja ime iz “muškog” u “žensko” i slično, dakle, jedino ako trenutno traje neki kazneni postupak protiv tebe, nećeš moći promijeniti ime dok se to ne završi.
Ako imaš dodatnih pitanja, samo piši ispod!
Pravno priznanje roda i promjena matičnog broja:
U Hrvatskoj je trenutno pravno priznanje roda, tj. promjena oznake spola u dokumentima, dosta komplicirano. Na papiru postoji postupak, ali praksa se nekada razlikuje, tako da ćemo ispod opisati kako to izgleda na papiru i kako je u praksi. Molimo te da podijeliš sva svoja iskustva vezano za cijeli postupak, uključujući gdje su bila dobra iskustva, gdje loša, tvoje mišljenje kako bi to trebalo izgledati, itd., pa komentiraj ispod!
Službeno (čitaj: na papiru), pravno priznanje roda je regulirano Zakonom o državnim maticama (izmjene kojima se postupak uveo su iz Narodnih novina 76/2013), i Pravilnikom o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu (Narodne novine 132/2014). Važno je istaknuti da prema Pravilniku, nijedna osoba ne smije biti prisiljena na podvrgavanje medicinskim postupcima (to uključuje kiruršku prilagodbu spola, sterilizaciju ili hormonsku terapiju), da bi mogla promijeniti dokumente, te da svaka osoba ima pravo na poštivanje njezinog osobnog i obiteljskog života u skladu s vlastitim rodnim identitetom. Također, bitno je i da se kao i sa promjenom imena, ne vidi ni promjena podatka o spolu u rodnom listu, tako da što se tiče dokumenata koje dobijete nakon završetka ove procedure imate potpunu zaštitu privatnosti, što te može zaštiti od potencijalne diskriminacije, nasilja i neugodnosti i izbor kome želite reći informacije poput toga da ti je podatak o spolu promijenjen. Problemi u društvu mimo dokumenata i dalje nažalost ostaju, a nije jasno regulirano što sa starim dokumentima, npr. diplome izdane prije promjene – zakoni to ne reguliraju u Hrvatskoj, mada je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova dala mišljenje da se svi dokumenti trebaju jednostavno uskladiti s novim podacima, i neki fakulteti su i već ranije izdavali izmijenjene diplome, pa bi trebali nastaviti tim tokom, posebice kako je to u duhu Zakona o državnim maticama koji je propisao zaštitu privatnosti kod promjene imena i oznake spola.
Hodogram ovog procesa je prikazan na slici ispod (klikni za veću verziju), a za detaljno objašnjenje postupka, čitaj dalje!
- Prikupiš pozitivno mišljenje ili o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu od psihologinje ili psihologa s Liste stručnjaka (Narodne novine 59/2015). Trenutno, za dobijanje ovog mišljenja potrebno je proći psihološko testiranje i obradu, što znači otprilike bar 3-4 posjete psiholog_inji_u (nekoliko sati testova plus razgovor).
- Prikupiš pozitivno mišljenje ili o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu od psihijatra ili psihijatrice s Liste stručnjaka (Narodne novine 59/2015). Trenutno, za dobijanje ovog mišljenje potrebno je prvo dobiti mišljenje psiholog_a_inje, te obaviti razgovor s psihijatr_ic_om (bar 1-2 posjete).
- Ako tražiš da ti daju mišljenje o promjeni spola (a ne “o životu u drugom rodnom identitetu”), trebat će ti pozitivno mišljenje o promjeni spola i od endokrinologinje ili endokrinologa s Liste stručnjaka (Narodne novine 59/2015). Ako tražiš da ti daju mišljenje o životu u drugom rodnom identitetu, endokrinologa_inju u pravilu možeš preskočiti. Nekada su znalie iz Nacionalnog zdravstvenog vijeća očekivati da se preda i mišljenje endokrinologinje_a čak i kada se radi o “životu u drugom rodnom identitetu” ali čini se da su tijekom 2017. shvatilie da prema Pravilniku ipak to mišljenje nije nužno. Endokrinolog_inja obično traži da je osoba neko vrijeme na hormonima prije izdavanja svog mišljenja, međutim, Pravilnik eksplicitno navodi da hormoni ne smiju biti preduvjet za to (članak 2 Pravilnika).
- Odeš u regionalni (županijski) centar za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta (u Gradu Zagrebu nema centralni, pa odeš u lokalni prema mjestu prebivališta) i obratiš se osobi koja će ti izdati Izvješće o osobnim i obiteljskim prilikama. Smjernice po kojima su socijalne_i radnice_i dužne_i izraditi spomenuto Izvješće su dostupne na stranicama Ministarstva socijalne politike i mladih.
- Ispuniš “Zahtjev Nacionalnom zdravstvenom vijeću za davanje Mišljenja o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu” koji je Prilog I. Pravilnika.
- Gore navedenu papirologiju zajedno s dodatnom dokumentacijom (npr. pisma/nalaze od psiholog_a_inje, psihijatr_ice_a, i eventualno endokrinolog_inje_a) kopiraš sebi (da se ne izgubi), a originale preporučenom poštom (možda i uz povratnicu da imaš dokaz da je pošiljka primljena) pošalješ na adresu:
Nacionalno zdravstveno vijeće
Ministarstvo zdravlja
Ksaver 200a
10000 Zagreb
Hrvatska
- Čekaš da dobiješ Mišljenje Nacionalnog zdravstvenog vijeća (o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, ovisno što su ti osobe u koracima 1, 2 i eventualno 3 zaokružile). Trenutno se ovo Mišljenje čeka nepoznato vrijeme (uglavnom od mjesec dana do nekoliko mjeseci ako je sva dokumentacija na mjestu) , iako prema Pravilniku bi to Mišljenje trebalo biti izdano u roku od 30 dana od kad podneseš zahtjev. Problem je što se nemamo kome žaliti osim da tužimo državu. Od proljeća 2016. kad su dobijena prva mišljenja Nacionalnog zdravstvenog vijeća, pa do kraja 2017.godine izdano je oko 65 pozitivnih mišljenja, nekoliko zahtjeva je bilo na čekanju za nadopunu dokumentacije, a nijedno negativno mišljenje nije izdano.
- Sa Mišljenjem iz prethodnog koraka odeš u ured opće/državne uprave (tj. matični ured / ured matica rođenih) prema mjestu rođenja/prvog upisa (ili ako se ne nalaziš tamo, onda probaj i neki drugi matični ured, pa bi osoblje trebalo kontaktirati ured iz tvog mjesta rođenja/prvog upisa i na taj način to riješiti za tebe).
- Napišeš zahtjev za upisom promjene spola kao izmjene podataka u temeljnom upisu u matici rođenih i priložiš mu to Mišljenje od Nacionalnog zdravstvenog vijeća.
- Nakon što predaš zahtjev, čekat ćeš neko vrijeme dok se postupak izvrši (obično ne treba više od nekoliko dana), i nakon toga će ti na adresu prebivališta stići (ili možeš osobno podići u matičnom uredu) rješenje o upisu promjene spola (ako je to problem, možda možeš pitati da ti šalju na neku drugu adresu – to provjeri s njima u uredu).
- S tim rješenjem trebaš izvaditi novi rodni list, domovnicu (to dvoje odmah možeš u matičnom uredu dobiti kad podigneš rješenje), novu osobnu iskaznicu, vozačku, promijeniti podatke u bankama, u poreznoj, HZZO-u, u školi/fakultetu/poslu/HZZ-u, itd.
Vidi i sekciju zdravlja za više informacija i iskustava sa gore navedenim stručnjakinjama i stručnjacima.
Za kraj, znamo da je ova procedura i dalje nedostupna onim osobama koje ne žele ili ne mogu proći kroz medicinski proces dijagnosticiranja, te bi procedura trebala biti jednostavna i pristupačna poput one za promjenu osobnog imena – dakle, temeljena na samoodređenju a ne medikalizaciji.
Imate pitanja? Komentare? Iskustva? Pišite ispod!
